Bjelorusija je oslobodila 123 zatvorenika, uključujući dobitnika Nobelove nagrade za mir Alesa Bialiatskog i vodeću opozicionu ličnost Mariju Kolesnikovu, u zamjenu za ukidanje sankcija od strane Sjedinjenih Država.
John Coale, američki specijalni izaslanik za Bjelorusiju, najavio je ukidanje sankcija na potašu u subotu nakon dvodnevnih razgovora sa bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom u Minsku.
Bjelorusija je vodeći svjetski proizvođač potaše, ključne komponente đubriva.
Lukašenkovo oslobađanje zatvorenika bilo je daleko najveće otkako je Trumpova administracija ove godine započela pregovore sa bliskim saveznikom ruskog predsjednika Vladimira Putina. Zapadne vlade su ga ranije izbjegavale zbog njegovog slamanja neslaganja i podrške ruskom ratu u Ukrajini.
Odvojeno, ukrajinski centar za koordinaciju ratnih zarobljenika rekao je da je primio 114 zatvorenika koje je oslobodila Bjelorusija, uključujući ukrajinske državljane optužene da rade za ukrajinske obavještajne službe i bjeloruske političke zatvorenike.
U saopštenju centra se navodi da će oslobođeni zarobljenici dobiti liječničku pomoć i da će bjeloruski državljani koji to žele biti naknadno prevezeni u Poljsku ili Litvaniju.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je među oslobođenima pet ukrajinskih državljana.
SAD, Evropska unija i Ujedinjeno Kraljevstvo nisu priznale Lukašenka kao legitimnog predsjednika nakon izbora u zemlji 2020., koji su bili namješteni prema opozicionim grupama i grupama za ljudska prava. Takođe su uveli sankcije koje su sputale ekonomiju i izolovale dugogodišnjeg vladara Lukašenka, čiji glavni međunarodni pristalica ostaje Putin.
Govoreći iz Varšave, Pavel Slunkin, bivši bjeloruski diplomata, rekao je za Al Jazeeru da današnje oslobađanje zatvorenika označava veliki napredak u odnosima između SAD-a i Bjelorusije koji je “preokrenuo ploču oko sankcija”.
“Za Lukašenka to znači da počinje obnavljati svoj međunarodni legitimitet… Njegovi odnosi sa Zapadom će se poboljšati”, rekao je.
“Očekujem da će SAD ukinuti još sankcija… Mislim da će Washington također vršiti pritisak na Evropsku uniju da učini isto”, dodao je.
Liderka bjeloruske opozicije u egzilu, Sviatlana Tsikhanouskaya, izrazila je zahvalnost Trumpu i rekla da je činjenica da je Lukašenko pristao na oslobađanje zatvorenika u zamjenu za ustupke na potašu dokaz djelotvornosti sankcija.
Opozicija je dosljedno govorila da Trumpov pristup Lukašenku vidi kao humanitarni napor, ali da bi sankcije EU trebale ostati na snazi.
“Sankcije SAD se odnose na ljude. Sankcije EU odnose se na sistemske promjene – zaustavljanje rata, omogućavanje demokratske tranzicije i osiguravanje odgovornosti. Ovi pristupi nisu u suprotnosti jedan s drugim, oni se međusobno dopunjuju”, rekla je Tsikhanouskaya u izjavi.
Američki zvaničnici rekli su novinskoj agenciji Reuters da je angažman s Lukašenkom dio pokušaja da se on odvoji od Putinovog uticaja, barem u određenoj mjeri – na koji je bjeloruska opozicija do sada gledala s krajnjim skepticizmom.
“Sjedinjene Države su spremne na dodatni angažman s Bjelorusijom koji unapređuje američke interese i nastavit će s diplomatskim naporima da oslobode preostale političke zatvorenike u Bjelorusiji”, dodala je američka ambasada u Litvaniji.
‘Ovo je veoma emotivan trenutak’
Nije odmah bilo jasno kuda su krenuli mnogi iz grupe od 123 oslobođena zatvorenika nakon puštanja na slobodu.
Zvaničnici su rekli Reutersu da je devet oslobođenih zatvorenika napustilo Bjelorusiju u Litvaniju, a 114 prebačeno u Ukrajinu.
Govoreći iz Vilniusa u Litvaniji, Anais Marin, bivša specijalna izvjestiteljica UN-a za stanje ljudskih prava u Bjelorusiji, rekla je za Al Jazeeru da je to “veoma emotivan trenutak”.
Ona je rekla da rođaci političkih zatvorenika, novinari i grupe za ljudska prava za pet godina nisu čak ni dobili vijesti o mnogim zatvorenicima.
“Oni su držani incommunicado, što je veoma ozbiljno kršenje ljudskih prava, gdje nemaju pristup svojim advokatima, nemaju priliku da dobiju telefonske pozive od svojih rođaka, a čak ni pošta nije dostavljena. Tako da jednostavno nismo znali da li su još živi”, rekla je ona.
Dodala je da je najmanje sedam političkih zatvorenika umrlo zbog nedostatka hrane i pristupa zdravstvenoj zaštiti u zatvorima.
Bijatski, sudobitnik Nobelove nagrade za mir 2022. i borac za ljudska prava koji se godinama borio u korist političkih zatvorenika prije nego što je i sam postao, među zatvorenicima je odvedenim u Litvaniju, kaže njegova supruga.
“Razgovarala sam s njim, putuje u Litvaniju i osjeća se dobro”, rekla je njegova supruga Natalija Pinčuk agenciji AFP.
Norveški Nobelov komitet izrazio je “duboko olakšanje i iskrenu radost” nakon oslobađanja Bijatskog i pozvao Bjelorusiju da oslobodi sve političke zatvorenike.
Oslobođeni su i Kolesnikova, vođa masovnih protesta protiv Lukašenka 2020. godine, i Viktar Babaryka, koji je uhapšen te godine dok se pripremao da se kandiduje protiv predsednika na izborima.
Kolesnikova je bila među velikom grupom koja je autobusom odvezena u Ukrajinu.
“Naravno, to je prije svega osjećaj nevjerovatne sreće: vidjeti svojim očima ljude koji su ti dragi, zagrliti ih i shvatiti da smo sada svi slobodni ljudi. Velika je radost vidjeti moj prvi slobodan zalazak sunca”, rekla je ona u videu koji je objavio ukrajinski Telegram kanal Khochu Zhit.
Na njoj je prikazana kako grli Viktora Babariku, opozicionog političara uhapšenog 2020. dok se pripremao da se kandiduje protiv Lukašenka na izborima. Babaryka je rekao da je njegov sin Eduard još uvijek u zatvoru u Bjelorusiji.
Tatsiana Khomich, Kolesnikova sestra, rekla je Reutersu da je razgovarala s njom telefonom.
„Rekla mi je da je veoma srećna što je oslobođena, da je zahvalna SAD i Trampu na njihovim naporima u vođenju procesa, kao i svim uključenim zemljama.