Francuska kaže da je Malilovo hapšenje radnika ambasade o optužbama za putnike “neosnovano”

anketa.plus
Izvor: anketa.plus

Hapšenje Yann Veziliera, optuženog za pokušaj destabilizacije Mali, označava nove niske u odnosima Pariza i Bamaka.

Francusko ministarstvo za Evropu i vanjske poslove reklo je da je francuski čovjek nedavno uhapšen u Maliju na “neosnovanom” optužbi za planiranje državnog udara bio je zaposlenik francuskog ambasade.

Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je u subotu da je u razgovorima s Bamakom da “raščisti bilo kakav nesporazum” i dobije “neposredno puštanje” Yann Veziliera, koji su uhapšeni posljednjih sedmica zajedno sa dva generala i drugim vojnim osobljem.

Preporučene priče

Lista 3 predmeta

  • List 1 od 3Malina vojna hapšenja generala, osumnjičena francuski agent u svrgavanju parcele
  • Lista 2 od 3Ex-Mali PM naplatio je X post koji podržava zatvorene kritike vojnih vladara
  • List 3 od 3Vojnici Mali uhapšeni nad navodima na pustu: ono što znamo

kraj liste

Dodano je da je hapšenje francuskog državljana u kršenju Bečke konvencije o diplomatskim odnosima.

Ministar sigurnosti Malija, general Daod Aly Mohammedine, najavio je u četvrtak Vezilienovo hapšenje u četvrtak, navodeći da radi za francuske obavještajne službe, mobiliziranje “političkih lidera, aktera civilnog društva i vojnog osoblja” za destabilizaciju zemlje.

Mohammedine je rekao da je u potpunu istragu navodnoj parceli, za koju je rekao da je pokrenut 1. avgusta, i da je “situacija u potpunosti pod kontrolom”.

Hapšenja su uslijedila nakon što su se sukladni nakon pro-demokratskog skupa u maju, prve od budući da je vojna vlada došla na vlast nakon udara u 2020. i 2021. godine.

Francuska je nekada bliska veza sa svojom bivšom kolonijom u Sahel regiji Zapadnog Afrike, izdvojila je od vojnici preuzeli vlast pre gotovo četiri godine.

Vojna vlada, koju je predvodio predsjednik Assimi Goita, okrenuo se od zapadnih partnera, posebno bivše kolonijalne moći Francuske, protjerivanje svojih trupa i okrenuo se u Rusiju za sigurnosnu pomoć.

Zemlja je od tada ugrađena kriza sigurnosti od 2012. godine, podrazumijeva se nasiljem iz grupa povezanih sa Al-Qaedom i ISIL (ISIS) grupom, kao i lokalnim kriminalnim bandama.

U junu je Goita dobila dodatnih pet godina na vlasti, uprkos ranijim obećanjima vojne vlade za povratak civilnom pravilu do 20. marta. Pomicanje je uslijedilo uslijedilo vojno raspuštanje političkih stranaka u maju.