Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi rekao je da je postignut “dobar napredak” u indirektnim nuklearnim pregovorima sa Sjedinjenim Državama, jer je Washington upozorio da vojna akcija ostaje opcija ako diplomatija ne uspije.
Pregovori, uz posredovanje Omana, održani su u utorak u švicarskom gradu Ženevi u pozadini povećanog vojnog popuštanja obje strane u regiji Zaljeva.
Preporučene priče
spisak od 4 stavke
- lista 1 od 4SAD i Iran postižu “vodeće principe” u nuklearnim pregovorima u Ženevi
- lista 2 od 4Iranski Khamenei održava oštru retoriku sa SAD uprkos nuklearnim pregovorima
- lista 3 od 4Iranac Khamenei kaže da SAD neće moći uništiti vladu
- lista 4 od 4Trump poziva Iran da sklopi nuklearni sporazum rekavši da će biti “indirektno” uključen
kraj liste
“Na kraju smo uspjeli postići široki dogovor o nizu vodećih principa, na osnovu kojih ćemo krenuti naprijed i početi raditi na tekstu potencijalnog sporazuma”, rekao je Araghchi za državnu televiziju nakon razgovora.
“Dobar napredak” je napravljen u poređenju sa prethodnom rundom u Omanu ranije ovog mjeseca, rekao je on, dodajući: “Sada imamo jasan put naprijed, što mislim da je pozitivno.”
Kasnije u srijedu, Araghchi je rekao da Iran “izrađuje” okvir za buduće razgovore sa SAD.
Poruke iz SAD-a su bile različite. Obraćajući se novinarima, sekretarica za štampu Bijele kuće Karoline Leavitt rekla je da je “mali napredak” postignut tokom razgovora, ali da smo “još uvijek jako udaljeni po nekim pitanjima”.
“Iran bi bio vrlo mudar da se dogovori s predsjednikom Trumpom i ovom administracijom”, dodao je Leavitt.
Tramp je u međuvremenu ponovo nagovestio da bi SAD mogle i dalje da napadnu Iran. U postu na svojoj platformi Truth Social, američki predsjednik je napisao da bi, ako Iran ne sklopi dogovor, američke snage mogle koristiti zračnu bazu na ostrvima Chagos pod britanskom kontrolom “kako bi iskorijenile potencijalni napad vrlo nestabilnog i opasnog režima”.
Ranije tokom dana, njegov potpredsjednik JD Vance rekao je da očigledno postoje “neke crvene linije koje Iranci još nisu voljni priznati i proći kroz njih.”
“Nastavićemo da radimo na tome. Ali, naravno, predsednik zadržava mogućnost da kaže kada misli da je diplomatija dostigla svoj prirodni kraj”, rekao je Vance za The Story sa programom Martha MacCallum.
Kameni spoticanja
Iran je godinama tražio oslobađanje od oštrih sankcija koje su uvele SAD, uključujući zabranu koju je Washington nametnuo drugim zemljama da kupuju njegovu naftu.
Teheran je rekao da želi da se tekući pregovori fokusiraju na njegov program obogaćivanja uranijuma, insistirajući na tome da svaki sporazum mora donijeti opipljivu ekonomsku korist Iranu uz očuvanje njegovog suvereniteta i nacionalne sigurnosti.
Washington je zahtijevao od Irana da se odrekne obogaćivanja uranijuma na svom tlu i nastojao je proširiti obim pregovora na nenuklearna pitanja, kao što su zalihe raketa u Teheranu.
Iran je rekao da neće prihvatiti nulto obogaćivanje uranijuma i da njegove raketne sposobnosti nisu na stolu.
Razgovori su uslijedili usred visokih tenzija u Zaljevu, a SAD su rasporedile dva nosača aviona u regionu. Prvi – USS Abraham Lincoln, sa skoro 80 aviona – bio je pozicioniran oko 700 km (435 milja) od iranske obale u nedjelju, pokazuju satelitski snimci.
Njegova lokacija stavlja najmanje desetak američkih borbenih aviona F-35 i F-18 na dosegnu udaljenost. Drugi nosač je poslat tokom vikenda.
Iranski vrhovni vođa ajatolah Hamenei upozorio je u utorak da ta zemlja ima mogućnost da potopi američki ratni brod. “Ratni brod je svakako opasno oružje, ali još opasnije je oružje koje ga može potopiti”, rekao je.
Iran je također nastojao pokazati svoju vojnu moć, a njegov Korpus garde Islamske revolucionarne garde (IRGC) započeo je seriju ratnih igara u ponedjeljak u Ormuskom moreuzu kako bi se pripremio za “potencijalne sigurnosne i vojne prijetnje”.
Upravo kad su pregovori počeli u Ženevi, iranski državni mediji rekli su da Iran privremeno zatvara dijelove Hormuškog moreuza zbog “sigurnosnih mjera opreza” dok je IRGC tamo izvodio vojne vježbe.
Iran je u više navrata prijetio da će zatvoriti plovni put, koji je vitalna ruta za izvoz nafte iz arapskih država Zaljeva, kao odmazdu za bilo kakav napad. Taj potez bi ugušio petinu globalnih tokova nafte i povećao cijene sirove nafte.
Teheran je također zaprijetio udarom na američke vojne baze u regionu u slučaju napada.
Prethodni pokušaj diplomatije propao je prošle godine kada je Izrael u junu pokrenuo iznenadne napade na Iran, započevši 12-dnevni rat u koji se Washington nakratko pridružio kako bi bombardovao tri nuklearna mjesta u Natanzu, Fordowu i Isfahanu.
‘Degradirano’
Ali Vaez, direktor projekta Krizne grupe za Iran, rekao je za Al Jazeeru kako vjeruje da postoji mnogo prostora za dogovor o nuklearnom frontu, “jednostavno zato što je iranski nuklearni program degradiran na terenu, pa je dio cijene kompromisa već potonuo”.
“Irancima bi trebalo biti lakše da prihvate nulto obogaćivanje u određenom vremenskom periodu, jer nisu zavrtili nijednu centrifugu od 12-dnevnog rata u junu”, rekao je on.
“Ali kada dođe do nenuklearnih pitanja, poput regionalnih aktivnosti ili njihovog raketnog programa, mislim da će Iranci u najboljem slučaju biti spremni na površne ustupke, a ne na vrstu kapitulacije velike pogodbe koju očekuju SAD”, rekao je.
Iranski predsjednik Masoud Pezeshkian je u međuvremenu u intervjuu objavljenom u utorak ponovio da Teheran “apsolutno ne traži nuklearno oružje”.
“Ako neko želi ovo provjeriti, otvoreni smo za takvu provjeru”, rekao je on.
“Međutim, ne prihvatamo da nas treba spriječiti da koristimo nuklearnu nauku i znanje za rješavanje naših bolesti i unapređenje naše industrije i poljoprivrede”, dodao je.
Iran se pridružio Sporazumu o neširenju nuklearnog naoružanja, koji državama jamči pravo da traže civilnu nuklearnu energiju u zamjenu za to što se od njih zahtijeva da se odreknu atomskog oružja i da surađuju s UN-ovom nuklearnom agencijom, Međunarodnom agencijom za atomsku energiju.
Izrael, koji nije potpisao sporazum, niti potvrđuje niti negira da posjeduje nuklearno oružje, pod decenijama starom dvosmislenom politikom osmišljenom da odvrati okolne neprijatelje. Naučnici vjeruju da jeste.