Lakurawa, Nova oružana grupa je propala pustoš na granici Nigerija-Niger

anketa.plus
Izvor: anketa.plus

Nova oružana grupa koja se zove Lakurawa napada sela u udaljenim uglovima sjeverozapadne Nigerije i preko granice u Nigeru, što predstavljaju nove prijetnje dvije zemlje koje već pate od dugotrajnih sukoba koji uključuju još nekoliko grupa, uključujući Boko Haram.

U novembru je nigerijska vojska prvi put priznala postojanje Lakurawa i rekao da njeni članovi djeluju iz sjedišta u državama Sokoto i Kebbi.

Napadi grupe ubijali su desetine ljudi, a najmanje devet osumnjičenih članova poznato je i proglašeno je traženo od nigerijske vojske.

Sjeverna regija jedan je od najtoplijih kreveta nasilja u Nigeriji, a njegove države imaju toksičnu mješavinu oružanih napada, otmica i bendaitrije posljednjih godina. Nigerijska vojska također se zahvažala dugotrajna bitka sa Boko Haram naoružanom grupom na sjeveroistoku više od desetljeća.

Napeti odnosi između Nigerije i Nigera, koji proizlaze iz Nigerovog puča D’ETAT-a u julu 2023. godine utjecali su i na zajedničke vojne operacije i s obzirom na Grupu Lakurawa više prostora za širenje, kažu zvaničnici.

Evo šta znati o grupi:

Ko je Lakurawa?

Prema zvaničnicima Nigerijske vojske, vjeruje se da su borci Lakurawa da budu od problematičnih Malija, sahelijske zemlje koja se trenutno požaruje od roja transnacionalnih oružanih grupa koje traže teritoriju.

Grupe poput Jama’ata Nusrat al-Islam Wal-Muslimanke (JNIM) i ISIL podružnice u Velikoj Sahari su neke od oružanih grupa destabilizirajući Mali.

Zvaničnici u Nigeriji kažu da su članovi Lakurawa povezani sa malimskim grupama, ali godinama su se naseljavali u zajednicama duž nigerije-niger granice, udati se za lokalne žene i zapošljavanje mladih.

Istraživači koji se bave porijeklom grupe, međutim, imajte na umu da njegovi članovi nisu samo započeli s radom. Prvobitno su članovi Lakurawa bili rađaju koji bi nosili puške za zaštitu.

Oni su formirali organizovanu oružanu grupu nakon lokalnih lidera u ruralnim zajednicama Gudu i Tangaza, u Nigeriji Sokoto, pozvali su ih da pomognu u borbi protiv oružanih bandita koji su potom napadali zajednice za novac i stoku, a koji su pomogli u potrazi za otmicom krize u Nigeriji.

“1” učitavanje=”lazy” src=”http://www.aljazeera.com/wp-content/uploads/2025/01/AP23220636398665-1-1736513143.jpg?w=770&resize=770%2C516″ alt=”Nigeria niger border”>”caption-attachment-3434294″> Kamioni sa robom vide se na granici između Nigerije i Nigerije. Pripadnici Lakurawa navodno su se podmirili u graničnim zajednicama [File: Mohammad Babangida/AP]

Daljinske zajednice u zemlji često su negovateljice zbog neadekvatnih lokalnih i državnih vlada u zemlji, omogućavajući kriminal da napreduju. Lokalni lideri u Sokoto želeli su borce Lakurawa da se bore protiv bandita i zaštite zajednice.

Članovi Lakurawa bili su u stanju da oduzmu bandit prijetnju između 2016. i 2017. i plaćene su za svoj rad. Međutim, članice grupe ubrzo su se uključili i zajednicama. Oni su pali s jednim od lokalnih lidera koji su ih pozvali i ubili ga.

Većinu vežara Lakurawa se veruje između 18 i 50 godina i govore Fulfulde, Hausa i Arabika, navodi se na osnovu Think Tank-a, Nigerijskog instituta za međunarodne poslove. Fulfulde je prvenstveno govorila Fulani Group čiji se članovi šire na zapadnoj Africi.

Niger vojska je to rekla da je Ali, ali imao identifikacije lidera: Abu Khadijah, Abu Khadijahaman (Fami i Idris i Idris Takatse.

Šta oni žele?

U svojoj najavi u novembru je nigerijska vojska rekla da je Lakurawa motivacija ili ideologija nepoznata.

Međutim, istraživači koji su razgovarali sa zajednicama pogođenim nasiljem kažu da grupa promovira vlastitu verziju islama i želi tražiti kalifat.

U područjima koja upravljaju, vjeruje se da je grupa izrekla svoju verziju islamskog zakona.

Šta su uradili?

Članovi Lakurawa napadaju sela u Nigeriji i Nigeru. Vjeruje se da drže teritoriju u nekoliko sela, gdje također nameću poreze na stoku.

Kao taktika za privlačenje više sljedbenika i dobivanje lokalne podrške, kaže se da grupa distribuira novac, poljoprivredne alate, gnojivo, sjemenke i mještane za punjenje vode na potrebe. Neke procjene stavljaju novčanu naknadu za nove regrute na milion Naira (645 USD), a za lokalne informatike oko 10 000 USD (6).

Mještani koji ne surađuju sa liderstvom grupe suočavaju se suočavaju sa prijetnjama i napadima. Nasilje vezano za Lakurawa ostavilo je desetine mrtvih. U jednom od najnovijih napada 9. novembra, pretresna grupa Grupe na zajednici MERE u Nigeriji Kebbi državi ostavila je 15 ljudi mrtvih.

Kako je Nigerija reagira?

Napetosti između Nigerije i Nigera ometale su zajednički i integrirani odgovor na Lakurawa i dali su grupu malo slobodnog vremena.

Nigerova vojna snaga u julu 2023. godine, ali Nigerija, sadašnji vođa ekonomske zajednice zapadnoafričke države (ECOWAS), preuzeo je teku liniju sa vojskom, tražeći da ga vrati u civilnoj vladavini i slobodno Bivši predsjednik Mohamed Bazoum.

Prije Nigerovog državnog udara, armije obje zemlje održavale su zajedničke granične patrole. Vjeruje se da je ta akcija pomogla rastjerati grupu 2020. godine.

Međutim, usred tenzija koje su slijedili udar, zajedničke operacije između dviju zemalja bile su poremećene. Vlasti u Nigeriji kažu da je bilo otprilike u isto vrijeme, članovi grupe su ponovo grupisali i počeli napadačke zajednice ponovo, iskorištavajući sigurnosni vakuum kao što su odnosi dodatni odnosi. Zajedničke granične patrole su od tada nastavljene.

Krajem 2024. godine Nigerija je pokrenula operacije protiv grupe. Vojska je provela zračne napade na ciljevima za koje se vjeruje da su Članovi Lakurawa u sjevernim državama pogođenim, a tlo napada na kampove Grupe.

Nigerija je vojska priznala u decembru da je pogrešno ubio 10 civila nakon zračnog štrajka na zrak u municiji Grupe u selima Gidana Bisa i Gidana Runtuwa, nazvala su SOKOTO. Sela su bile visoke koncentracije za grupu, rekao je glasnogovornik vojske.

Šta je sa Nigerom?

Nigerova vlada nije otkrila da li je sprovela posebne operacije usmjerene na grupu, a nejasno je što su utjecali dijelovi Nigera.

U intervjuu sa lokalnim novinarima u decembru, generalni vođa Abdourahamane Tchiani okrivio je pojavu Grupe na Nigeriji i rekao da su Abuja i Francuska sponzorirali grupu da napadne Nigeru.

Zemlja, bivša kolonija Francuske, pala je s Parizom preko puča iz 2023. godine. Slično tome, Mali i Burkina FASO, koji su vladali i vojne vlade, pali su sa svojim bivšim kolonijalnim liderom, Francuskom.

Budući da se francuski predsjednik Emmanuel Macron bližio vođu Nigeriji, Bola Ahmed Tinbubu, što je dovelo do bivših saveza koji optužuju Abuji da se udružuju sa svojim neprijateljem.

Tchianni, u decembarskom intervjuu, rekao je najbolji nigerijski zvaničnici, uključujući predsjednika Tinbu-ovog savjetnika za sigurnost, Nuhu Ribadu, bili su dio plana za održavanje naoružanih boraca u graničnim zajednicama kako bi napali Niger.

“On zna za ovo, ali šutio je”, rekao je Tchiani.

Nigerijska vlada negirala je navode, rekavši da su “u carstvu mašte”.