Potpredsjednik Sjedinjenih Država JD-a vodili su cilju cilja na europske zemlje tokom svog prvog međunarodnog putovanja, optužujući lidere povratnih sredstava na slobodnom govoru, lakvim migracijskim politikama i prestupnicima u njihovim odbrambenim obvezama.
U govoru na minhenskoj sigurnosnoj konferenciji u Njemačkoj u petak, Vance je najavio da će administracija predsjednika Donalda Trumpa obilježila okret u smislu američkog odnosa sa svojim evropskim saveznicima.
“Postoji novi šerif u gradu pod vodstvom Donalda Trumpa”, rekao je Vanceu publici političkih lidera, vojnih oficira i diplomata na godišnjoj konferenciji.
Nastavio je optužiti europske čelnike cenzuriranja društvenih medija, koji se miješaju u izbore i kršeći prava kršćana.
“Vjerujem da odbacivanje ljudi, odbacivši svoje zabrinutosti ili još gore, isključivanje medija, isključivši izbore ili isključivanje ljudi iz političkog procesa ne štiti ništa”, rekao je Vance. “U stvari, to je najsigurniji način uništavanja demokratije.”
Vanceove primjedbe prikupile su se brza ukora iz nekih zvaničnika. Govoreći ubrzo nakon toga, njemački ministar odbrane Boris Pistorius rekao je da ne može dozvoliti da Vansove tvrdnje ne ostave bez odgovora.
“Da sam ga dobro razumeo, uspoređuje uslove u delovima Evrope sa onima u autoritarnim režimima”, rekao je Pistorius. “To je neprihvatljivo, a to nije Evropa, a ne demokratija u kojoj živim i trenutno kampanjam.”
Šta je Vance rekao?
Više zemalja dobilo je jabove i prevlake u VANCE-ovom prvom glavnom međunarodnom govoru.
Američki potpredsjednik, na primjer, izdvojio je Rumunjsku zbog otkazivanja svojih izbora u decembru zbog navodnog ruskog mešanja i osudio Švedsku zbog osuđivanja aktivista zločina iz mržnje za organizovanje javnog izgaranja Kur’ana.
Također je optužio ujedinjeno kraljevstvo za osvojenje vjerskih prava za hapšenje aktiviste koji je odbio napustiti zaštićeno područje izvan klinike za pobačaj.
Kada je ušao u zemlju domaćina konferencije, Nemačka, Vance je kritizirala konsenzus među glavnim političkim strankama da ne rade s krajnjim desnim, anti-imigracijskim grupom alternative za Njemačku (AFD). Ta politika političke izolacije nazvala je “vatrozid”.
“Demokratija počiva na svetom principu da je glas naroda važan. Nema prostora za zaštitne zidove”, rekao je Vance.
Dodao je da takve politike sprečavaju dijalog i široko optužene europske čelnike rada na tišini glasova onih koji su se složili.
“Sada, mnogima nas na drugoj strani Atlantika, izgleda sve više kao da stari ušteđeni interesi sakriju iza ružnih sovjetskih riječi poput” dezinformacija “, koji jednostavno ne sviđaju ideju da bi neko s alternativnim gledištem mogao izraziti drugačije mišljenje”, rekao je Vance.
U svom odgovoru, Pistorius, njemački ministar obrane, napomenuo je da je AFD mogao kampanje i širiti svoje poruke kao i svaka druga politička stranka u Njemačkoj.
“Demokratija ne znači da je glasna manjina automatski ispravno”, rekao je Pistorius, koji je član Socijaldemokratske partije Njemačke. Nazvao je AFD “djelomično ekstremističar”.
“Demokratija se mora moći braniti protiv ekstremista koji ga žele uništiti.”
Ipak, VANCE je vidio da prihvata antisemigrantsku retoriku u svom govoru na Minhenskoj konferenciji.
“Od svih hitnih izazova koje su se narodi predstavljale ovdje lice, vjerujem da nema ništa hitnije od masovne migracije”, rekao je Vance.
Primjerice, ukazao je na napad u četvrtak u četvrtak u Minhenu, koji je povrijedio 36 ljudi. Osumnjičeni je 24-godišnji afganistan čovjek.
“Koliko puta moramo da patimo ove užasne zastoj prije nego što promijenimo kurs i uzmemo svoju zajedničku civilizaciju u novom smjeru?” Upita Vance.
“Nijedan birač na ovom kontinentu nije otišao u glasačku kutiju da otvori poplave milionima nevezanih imigranata.”
Širi resetiranje
Onaulovno putovanje američkog potpredsjednika u Europu dolazi manje od četiri sedmice nakon što je Trump započeo svoj drugi mandat 20. januara, odveo je resetiranje u odnose sa američkim evropskim saveznicima.
Bivši predsjednik Joe Biden je pokušao obnoviti te veze nakon završetka Trumpovog prvog roka, od 2017. do 2021. godine. Razgovori posljednjih godina u velikoj mjeri su se fokusirali na zajedničke sigurnosne prijetnje Rusiji i Kine.
Ali brzo promjene u otvornim sedmicama Trumpovog drugog mandata napustili su europske vođe da se namotaju.
Ranije ove sedmice, Trump je najavio pomeranje od 25 posto uvoza čelika i aluminija, naređen da bi stupio na snagu 12. marta. U četvrtak je naredio i svojim savetnicima da izračunaju recipročne tarife u bilo kojoj zemlji sa američkim državama da imaju nejednake trgovinske veze sa SAD-om.
A promjene su proširile izvan američkih ekonomskih veza. Trump je takođe nastojao da pregovori pokrene ruski rat u Ukrajini, pivotalno sigurnosno pitanje za ostatak Evrope.
Trump je u srijedu održao poziv sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, koji je pakao zabrinutosti da bi evropske zemlje i Ukrajinu mogle biti postavljeni u diskusijama kako bi se okončala ruska invazija.
Američki sekretar odbrane Pete Hegsetth takođe je rekao u Savezu u Briselu, Belgija, da Ukrajina mora prihvatiti da neće postati članica NATO-a, niti je vjerovatno da će pobijediti teritoriju izgubljeno u Rusiju od 2014. godine.
Kritičari su rekli izjave iznose velikih koncesija u Moskvi uoči bilo kakvih formalnih mirovnih razgovora.
Vanceova posjeta Minhenu u petak također je uključivala sastanak sa ukrajinskim predsjednikom Volodymyr Zelenskyjem.
“Naš prvi sastanak – ne zadnji, siguran sam”, rekao je Zelenskyy, založivši se da “nastavi sa sastancima i naš rad”.
Na zasebnom sastanku sa njemačkim predsjednikom Frank-Walterom Steinmeierom, generalni sekretar NATO-a Mark Rutte i britanski ministar vanjskih poslova David Lammy, Vance također su obnovili pozive za poticanje njihove potrošnje na europske odbrane.
Trumpova administracija pozvala je na članice NATO-a da troše 5 posto njihovog bruto domaćeg proizvoda (BDP) na odbranu.
Mnoge se zemlje trenutno bore da ispune trenutnu 2 posto obavezu. SAD trenutno izdvaja oko 3,4 posto svog BDP-a za potrošnju odbrane.
Vance je rekao da želi da NATO učini “malo više opterećenja u Evropi” kako bi SAD mogle staviti svoj fokus drugdje, posebno prema Aziji.