Na površini je to bio rutinski sastanak zatvorenih vrata između privremenog lidera Bangladeša i Nobelove Muhammeda Yunusa i šefova tri oružane snage u zemlji, kako bi razgovarali o zakonu i nalogu.
Ali sastanak 20. maja stigao je usred onoga što je više zvaničnika upoznat sa unutrašnjim radu Vlade opisani u Al Jazeeru kao intenziviranje borbe moći u Dhaki. Portairan u društvenim i mainstream medijima u Bangladešu kao “hladni rat” između oružanih snaga i privremene uprave, ove tenzije sada prijete budućnosti Yunusove uloge, devet mjeseci nakon što je preuzeo da je nakon izbacivanja bivšeg premijera Šeika Hasine i vladajuće awami lige.
Hasina je pobjegla u Indiju u avgustu 2024. godine usred masovne ustanove protiv njenog 15-godišnjeg pravila, tokom koje je optužena za orkestriranje vanjskih ubojstava i prisilnih nestanka.
Sastanak je došao i usred glasina da je Yunus razmišljao o koraku. Međutim, nakon još jednog sastanka kabineta u subotu, vršioca vlade Ministarstva za planiranje, Wahiduddin Mahmud, rekao je novinarima: “Glavni savjetnik [Yunus] boravi s nama – nije rekao da će ostavku – a ostali savjetnici također borave; Ovdje smo da izvršimo odgovornosti koje su nam date “, nakon sastanka zatvorenog vrata Privremenog savetodavnog saveta Privremenog vlade usred političkog nemira.
Analitičari, međutim, kažu, stand-a još nije gotov.
Raspakiramo najnoviji temult u Bangladešu i šta znači da se napori za mlade zemlje vrate u izbornu demokratiju.
Zašto se napetosti montiraju između vojske i vlade?
Vojska Bangladeša ostala je raspoređena od 204. jula, nakon masovnih protesta koji su doveli do premijera šeika Hasine. Njihovo kontinuirano prisustvo zahtijevalo je kolapsom civilnog sprovođenja zakona tokom pretresa, uključujući i policijski štrajk u cijeloj zemlji koji je ostavio mnoge stanice napuštene i javni red u neredu.
Iako je policija nastavila s radom sredinom kolovoza, prisustvo vojske održano je kao dio civilno-vojnog konsenzusa, zbog nemira u zemlji.
U srijedu, šef Bangladeša, general Warker-Uz-Zaman, javno je pozvao da nacionalni izbori održavaju do decembra ove godine, upozorenje koje bi dugotrajno raspoređivanje vojske za civilne dužnosti moglo ugroziti odbranu zemlje.
Prema izveštaju dnevne zvezde, general Warker je rekao okupljanju na visokom nivou u Kantonu Dhaka, “Bangladeš je potrebna politička stabilnost. To je moguće samo putem izabrane vlade, a ne ne postavljene donosioce odluka.” Komentari su stigli tokom rijetke adrese u kojoj je isporučio 30-minutni govor, a slijedi više od sat vremena pitanja i odgovora. Službenici iz cijele zemlje i u Misijama Bangladeša UN-a, navodno se pridružile događaju, i fizički i gotovo, u punom borbenom uniformi – emisiju jedinstva i odlučnosti.
“Vojska je namijenjena brani naciji, a ne za policiju … Moramo se vratiti u kasarnu nakon izbora”, “Wiker je citiran u svakodnevnoj zvijezdi.
Njegove primjedbe ukazuju na razliku u mišljenju s nalogom Yunus administracije da se održava izbore ne ranije od sredine 2026. godine, kako bi se prvo omogućilo vrijeme za političke i izborne reforme kako bi se osiguralo pošteno izbora.
Prema riječima lokalnih medija, Weker se takođe snažno protivi ključnim inicijativama koje razmatra privremena vlada. Na predloženom humanitarnom hodniku u Mjanmarsku rakinu državu, navodno je rekao: “Neće biti koridora. Suverenitet Bangladeša nije pregovarački.” Upozorio je da bilo koji takav potez mogao da povuče Bangladeš u opasan sukob proxyja. “Samo politička vlada koje bira narod može donijeti takve odluke”, rekao je, prema papiru.
Šef vojske također je izrazio zabrinutost zbog donošenja drugih odluka bez izbornog mandata – uključujući potencijalno upravljanje stranim urbanim priključkom, glavnoj luci Bangladeša, i lansiranje satelitske internetske usluge Elona Mošusa – za koju je rekao da može ugroziti nacionalnu sigurnost. “Vojska neće dozvoliti nikome da ugrozi naš suverenitet”, citirala ga je dnevna zvezda kao izreka.
Njegove primedbe stigle su usredo široko rasprostranjene špekulacije – još uvek bez vojne ili vlade – da je Yunus administracija pokušala ukloniti generala Wikerka iz njegove pošte prošle sedmice. Iako je nepotvrđeno, glasine je dominirao javnim diskursom i potaknuo pitanja o civilno-vojnim odnosima tokom prijelaznog razdoblja.
Timing je, dakle, opće pakerove asertivne javne izjave – i njen naglasak na ustavnom procesu i nacionalnom suverenitetu – široko se posmatra kao signal rastućeg nelagodnosti u vojsci zbog analitičara koji se šire privremene vlade, prema analitičarima.
Postoje li tenzije sa političkim strankama?
Da. Od svog formiranja 8. avgusta prošle godine, privremena vlada suočila se s eskalatnim pritiskom iz različitih strana. Iako se glavna opozicija Bangladeša nacionalistička stranka (BNP) inzistira na tome da nacionalni izbori moraju biti održan na nacionalnoj stranci građana (NCP) – i nekoliko drugih političkih grupa i tužilaštva bivših vođa AWAMI lige za ubojstva za ubojstva za ubojstva na dosadašnjim izborima.
Najveća politička stranka Bangladeša, BNP je lansirala i val protesta u odnosu na druge zahtjeve, uključujući i da je njegov kandidat, koji je izgubio navodno rigirani gradonačelnički izbori u Dhaki 1. februara 2020. godine, pod režimom AWAMI lige.
U četvrtak, BNP je održao konferenciju za vijesti koja zahtijeva izbor do kraja godine, kao i ostavku dva studentska savjetnika i savjetnika za nacionalnu sigurnost. Stranka je upozorila da bi bez ovih koraka kontinuirana saradnja sa administracijom LED-a Yunus postanu neodrživa.
U subotu se očekuje da se Yunus sastane sa BNP-om i Bangladešom Jamaat-e-Islamijom (BJI), najvećom islamskom političkom strankom u Bangladešu.
Da li je Yunus razmislio da podnese ostavku?
U subotu, nakon sastanka kabineta, najavljeno je da Yunus neće odstupiti kao privremeni lider Bangladeša.
Ali usred ove rastuće turbulencije, spekulacija je intenzivirala da se možda pripremao za ostavku. Lokalni mediji počeli su izvještavati da je naznačio da je namjeravao odstupiti i rješavati naciju u televizijskoj izjavi, tokom sastanka kabineta u četvrtak popodne, nakon rasprostranjenih društvenih medija.
Te večeri, Nahid Islam – studentski lider iz jurskog ustanka protiv prethodne vlade i sada šef novoformirane nacionalne državljačke stranke (NCP) – upoznao je Yunusa zajedno sa dva studentska savjetnika da bi se uložili žalbu na njega.
Nakon sastanka, Nahid je potvrdio BBC Bangla da Yunus ozbiljno razmatra da se spušta.
Do petka uveče (13:00 GMT), izvori u privremenoj administraciji rekli su Al Jazeeri da Yunus još uvijek teži njegove mogućnosti.
Zašto bi mogao da Yunus želi da podnese ostavku?
Yunus je shvaćen da razmatra da podnese ostavku zbog intenziviranja političkog pritiska, prema lokalnim medijskim izvještajima.
Dva savetnika navedena u novinama u Samakal-u saopćila je da je Yunus u četvrtak rekao članovima kabineta da političke stranke i druge vladine institucije nisu dostavile obećanja da su sarađuju sa prelaznom vladom i mirnim demokratskim prelazom prošle godine.
Postalo je nemoguće provoditi njegove odgovornosti, prijavljen je kao izreka. Pritisak se takođe montira da se drži izbore. “Izgledi za poštene izbore u trenutnoj situaciji je vitak”, rekao je. Bili su zabrinuti bilo kakve izbore bi se miješala ili uvrštena i nije želio da mora preuzeti odgovornost za to.
Kasnije u četvrtak uveče, Yunus je upoznao informativni savetnik Mahfuj Alam, savetnik lokalne uprave Asif Mahmud Shojib Bhuyain i NCP Conventor Nahid Islam u njegovom službenom prebivalištu, pansion Jamuna u Daki.
Govoreći na BBC Bangla nakon toga, Nahid je potvrdio Yunus razmatrajući ostavku i citirao ga kako je osjećao da je “držao taoce” protestima i političkim rešetkama.
“Ne mogu tako da radim ako vi, sve političke stranke ne mogu doći do zajedničkog tla”, nahid je citirao Yunusa. Pozvao je privremeni lider da “ostane jak”, naglašavajući nade javnost na njemu nakon ustanka u porastu koja je izbacila Vladu AwamI lige.
U međuvremenu, Gounusova ambiciozna reformska agenda navodno se propasti, a analitičari napominju da ključne ruke države – uključujući policiju i civilnu birokratiju – sve više klizaju izvan kontrole privremene vlade.
Jedan udarni primer među mnogima, kažu, predstavlja prijedlog za podijeljeno Nacionalni odbor prihoda (NBR), nadzor prikupljanja poreza na dohodak, porez na dohodak (PDV) u dva odvojena entiteta – kažu da je vlada usmjerena na poboljšanje efikasnosti i integriteta poreznog sustava Bangladeša. To je ispunjeno snažnim otporom visokih zvaničnika NBR-a zbog straha koje će biti postavljeni iskusni prihodi.
Šta BNP želi?
Govoreći na Al Jazeeru, vođa BNP-a Amir Khasru Mahmud Chowdhury rekao je da njegova stranka nikada nije željela da Yunus ostavku. “Niko nije tražio ostavku, a mi ne želimo da to učini”, izjavio je.
“Ljudi čekaju da izbaci svoj glas i iznesu da se zavežu demokratiju. Oni su lišeni za gotovo dvije decenije”, rekao je Khasru. “Očekujemo da će otići na slobodnu i pravednu izbore i mirno predati moć. Tako je ušao.”
Ispitivao je kašnjenje u postavljanju izbornog vremenskog traka. “Šta je čekanje? To je nešto [about which] U zemlji se događa vrlo jak razgovor. “
Khasru je rekao da BNP želi da se administracija pređe u režim skrbnika – sa mršavim ormarom i uklanjanjem nekih kontroverznih figura, posebno onih s političkim ambicijama ili pripadnostima. “Već su plutali političkoj stranci”, rekao je, pozivajući se na predstavnike učenika. “Drugi su napravili partizanske izjave. Oni bi trebali ići ako ozbiljno govorite o vjerodostojnom izboru.”
Odbacio je svaku suprotnost između reformi i izbora, rekavši da se oboje mogu istovremeno krenuti naprijed. “Tamo gdje postoji konsenzus, reforme se mogu završiti u roku od nekoliko tjedana.”
Khasru je također izrazio povjerenje u izbornu komisiju i ulogu vojske u osiguravanju poštenog glasanja. “Ovo nije era šeika Hasine”, primijetio je, sugerirajući pogodnije političko okruženje za izbore.
Na pitanje isprobavanja bivših čelnika AWAMI lige, rekao je da se sudski procesi mogu nastaviti paralelno. “Pravosuđe mora obaviti svoj posao – izabrana vlada će se nastaviti ako je potrebno više.”
“BNP je najviše pretrpio pod prethodnim režimom, “Dodao je.” Suđenja su nacionalni konsenzus. “
Stalni član BNP-a Salahuddin Ahmed odjeknuo je ovaj osjećaj u TV intervjuu u petak: “Ako Yunus lično ne može izvršiti svoje dužnosti, država će pronaći alternativu.” Ali dodao je: “Kao globalno poštivana figura, nadamo se da će razumjeti situaciju i najaviti izborni put do decembra.”
Šta žele druge političke stranke?
Viši zajednički zajednički sanik NCP-a hrapav Islam Adeeb odbacio je pripovijedanje BNP-a, govoreći al Jazeeru: “Sve su stranke namijenjene podržavanju privremene vlade nakon ustanka u julu, ali je BNP zaglavio na staru taktiku na osnovu mišićne snage – to je korijen krize.”
Pozvao je jedinstvo rekavši: “BNP i sve ostale strane moraju se okupiti za nacionalni interes.”
U međuvremenu, demonstracije i sastanci scene su nastavili preko Dhake. U četvrtak navečer, vrhunski čelnici pet političkih stranaka, uključujući NCP, prisustvovali su hitnim slučajevima u sjedištu druge islamske političke stranke, Islami Andolana Bangladeša (IAB), pozvao je njegov šef muftija muhammed rezaul karim.
Oni su pozvali sve “antifašističke snage” da se ujedine, brane nacionalni suverenitet i podržavaju vjerodostojne izbore pod Yunusom nakon ključnih reformi. Nekoliko tih stranaka, uključujući BJI, tvrdi da izbori moraju doći nakon ključnih reformi – poput usvajanja proporcionalnog glasačkog sustava i osiguranje odgovornosti za prošle zloupotrebe – kako bi se spriječilo ponavljanje prošlih autoritarnih praksi. Vjeruju da održavanje izbora bez ovih promjena potkopale bi povjerenje javnosti i rizikuju drugu krizu.
Šef BJI-a Shafiququr Rahman pridružio se IAB sastanku putem telefona i podržao rezoluciju. U četvrtak je pozvao Yunusa da saziva svestrani dijalog za rješavanje krize.
Tada je u petak navečer, BJiov Shafiqur Rahman zatražio sastanak sa Yunusom, predložio je da se saziva u 12:00 GMT (po satima po 6 sati) u subotu.
Govoreći na Al Jazeeru u petak navečer, NCP zajednički Conventor Sarwar Tushar rekao je: “Što god glasine, vjerujemo da je dr Muhammad Yunus posvećen njegovoj povijesnoj odgovornosti.
“Postoji ogromna očekivanja – i iz međunarodne zajednice i naroda”, dodao je.
Dok je priznao političke podjele, Tushar je rekao: “Ako se svi kreću izvan stranačkih agenda i fokusira se na nacionalnu agendu, kriza se može riješiti dijalogom.”
Šta možemo očekivati sljedeće?
Politički analitičar Rezaul Karim Rony rekao je Al Jazeeri da razgovara o Yunusovoj ostavci može odražavati rastuću frustraciju zbog nedostatka jedinstva u tranzicijskoj postavci. “Čini se da je jedinstvo koje je formiralo oko privremene vlade nakon ustanka slabi zbog dojeljenih interesa”, rekao je. “Razgovor o ostavci može biti signal koji naglašava potrebu za obnovom tog jedinstva.”
Rony je predložio da određena državna imenovanja mogu imati otuđene političke stranke, prikupljanje pitanja o tome da li neki akteri imaju agende izvan službenog reforme. “Ovo bi moglo biti jedan od razloga zašto se vlada bori da dobiće široku političku saradnju i efikasno funkcioniše”, napomenuo je.
Rony je dodao: “U ovom trenutku zalaganje za izbore mogu [make the administration] pojavljuju se politički usklađene sa BNP-om. Ali na kraju, trebalo bi da bude na ljudima da odluče kome žele voditi. “
NCP-ov nahid islam, međutim, vidi drugačije.
Upozorio je na Facebook postu u petak navečer: “Postoji zavjera za sabotiranje demokratske tranzicije i pozornje drugog rasporeda u 1/11.”
Izraz “1/11” odnosi se na 11. januara 2007., kada je vlada savezane o podršci vojno-podupirala kontrolu u Bangladešu usred političkog haosa i vladao je dvije godine, obustavljenim demokratskim procesima.
“Bangladeš je više puta podijeljen, nacionalno jedinstvo uništeno, da bi država bila slaba”, napisao je Nahid.
Pozivajući Yunusa da ostane u uredu i dostavljaju obećanja o reformi, pravdi i glasačkim pravima, rekao je: “Dr Yunus mora riješiti sve političke krize dok su u funkciji.”
Također je nacrtao zahtjeve NCP-a: pravovremena julska deklaracija, izbore u najavljenom vremenskom okviru (Yunus je u više navrata obećao da će se izbori održati između 2025. do 2026.), vidljive pravde za ubojstvo u julu, te ubojstvo u julu, te ubojstvo u julu, te ubojstvo u julu, te ubojstvom u julu, te ubojstvom u jul. Simultane izbore i zakonodavstvo.
U međuvremenu, javna anksioznost raste. U petak je izbacila Facebook upozorenje o pogrešnom izdanju za lažne medijske cirkulirali su dan ranije, što je lažno koristilo vojni logotip u onome što je ocijenilo kao “očigledan pokušaj sijenja zbrke i stvaranja ribolova” između oružanih snaga i javnosti. “Ne vjerujte glasinama. Ne budite zavedeni”, upozori se izjava.
Kako se vikend nastavlja, sve su oči na Muhammedu Yunusu – i može li podnijeti čvrst i forsirati novi konsenzus da bi zemlju vodio kroz svoju drugu tranziciju od prošlogodišnjeg dramatičnog ustanka.