Zašto su mi glasine okupljali nadupno obale Slonovače ove sedmice?

anketa.plus
Izvor: anketa.plus

Lažne priče državnog udara u zapadnoafričkoj naciji Obale Slonovače, ove sedmice su se pojavile ove sedmice usred montažnih napetosti na predstojećim oktobarskim općim izborima.

Nekoliko računa na web lokacijama društvenih medija, uključujući Facebook i X, objavio je video zapise ogromne gužve na ulicama sa zapaljivim zgradama, koje su tvrdili da su iz komercijalnog kapitala u državi Abidjan.

Međutim, bez nasilja nisu prijavile sigurnosne snage ili bilo koje druge vladine vlasti u gradu ove sedmice. Stanovnici Abidjan takođe su negirali potraživanja na društvenim medijima.

U četvrtak, nacionalna agencija za informacione sisteme (ANSSI) negirao je glasine.

U izjavi objavljenoj na lokalnim medijskim mjestima, agencija je rekla: “Publikacije trenutno kruže na X mreži tvrde da se državni d’etat odvija u Cote D’Ivoire [Ivory Coast] … Ovaj zahtjev je potpuno neosnovan. To je rezultat namjerne i koordinirane dezinformacijske kampanje. “

Glasine dolaze samo nekoliko tjedana nakon što je popularni opozicioni političar Tidjane Thiam zabranjen da se kandiduje nakon što je njegova podobnost izazvana na sudu zbog tehničke sposobnosti koja se odnosi na svoj status državljanstva. Thiam se privlači presude i tvrdi da je zabrana politička.

Obala Slonovače, Afrički kakao elektra, ima dugu povijest izbornog nasilja, a jedna epizoda prije deset godina spiralno je na oružani sukob koji je rezultirao hiljadama smrti.

Strahovi da bi predsjednik Alassane Ouattara mogao naići na četvrti rok koji je ovaj put dodao na tenzije. Iako zemlja ima dvokratnu granicu za predsjednike, u 2016. godini resetirajući sat na svoje uvjete, koji mu je predsjednikov priključci, koji mu je uprkos tome da se na trećem petogodišnjem pojavljuju u listićnim novinama, uprkos tome što stručnjaci kažu da je stručnjaci široko rasprostranjeni razočaranje u zemlji.

Evo što znamo o trenutnoj političkoj situaciji u zemlji:

“1” učitavanje=”lazy” src=”http://www.aljazeera.com/wp-content/uploads/2025/05/AP20308677009053-1748007499.jpg?w=770&resize=770%2C513&quality=80″ alt=”2020 elections” fetchpriority=”low”>”caption-attachment-3728325″> Policajac prolazi pored gorućih barikade tokom protesta nakon sigurnosnih snaga blokiranih pristupa kući bivšeg predsjednika, Henri Konan Bedie, u Abidjan, u utorak, 3. novembra, 2020. godine [Leo Correa/AP]

Kako su započeli glasine za putnike?

Videozapisi pokazuju stotine ljudi koji demonstriraju na ulicama i postavljanjem požara u trgovine i tržni centri počeli su se u srijedu pojavljivati ​​na web lokacijama društvenih medija. Francuski je službeni jezik na obali Slonovače, ali većina postova i blogova s ​​slikama koje se navode iz Abidjana i tvrde da je na engleskom jeziku napisani državni udar.

Neki su postovi tvrdili da je ubijen šef osoblja vojske zemlje, Lassina Doumbia i da nedostaje predsjednik Ouattara. Te su tvrdnje bile neistinite i odbijena je ured predsjednika. Vjeromične medijske kuće, uključujući ivorijske državne medije i privatne vijesti, nisu prijavili navodno nasilje.

Nejasno je kako su se glasine nestali glasine koje su nestale predsjednika Ouattara. U četvrtak je predsjedavao rutinskim sastankom kabineta u glavnom gradu. Takođe je prisustvovao ceremoniji koja je obilježavala poštovanje bivšeg predsjednika, Felix Houphouet-Boigyny, uz togolese predsjednik pregrada Gnassingbe.

“1” učitavanje=”lazy” src=”http://www.aljazeera.com/wp-content/uploads/2025/05/AP21209211088481-1748007693.jpg?w=770&resize=770%2C513&quality=80″ alt=”Gbagbo” fetchpriority=”low”>”caption-attachment-3728331″> Bivši predsednik Slonovače Laurent Gbagbo, lijevo, govori dok susreće predsjednika obale Slonovače Alassane Ouattara u predsjedničkoj palači u Abidjan u utorak, 27. jula 2021. godine [Diomande Ble Blonde/AP]

Zašto postoje političke tenzije u zemlji?

Predstojeći opći izbori 25. oktobra su u korijenu trenutnih političkih tenzija u zemlji.

Izbori su u prošlosti bili nasilni: Tokom oktobra 2010. Opći izbori, bivši predsjednik Laurent Gbagbo odbio je predati moć u Ouattaru, koji je pobednika proglasila izborna komisija.

Napeti politički pregovori nisu uspjeli, a situacija je na kraju spirala u oružani građanski rat, sa snagama Ouattara, podržane francuskim trupama, opkoljenju Gbagbove nacionalne vojske. Francuska je bivša kolonijalna snaga na obali Slonovače, a Ouattara ima bliske veze u Pariz.

U nasilju je ubijeno oko 3.000 ljudi. GBAGBO-ov uhićenje 11. aprila 2011. godine obilježio je kraj sukoba. Kasnije ga je pokušao i oslobodio Međunarodni krivični sud (ICC) za ratne zločine u 2019. godini.

Ta bolna istorija potaknula je strah da bi ovogodišnju birališta mogle pretvoriti i nasilno, jer su zabranjene nekoliko opozicionih kandidata, uključujući gbagbo, uglavnom zbog prošlih presuda. U 2018. godini, bivši predsjednik osuđen je u odsustvu do 20-godišnjeg zatvora zbog pljačke Centralne banke zapadnoafričkih država (BCEAO) tokom post-izborne krize u zemlji.

Prošlog prosinca, upravljački skup Houphouetista za demokratiju i mir (RDP) nominirala je Ouattaru za četvrti mandat kao predsjednik. Do sada je Ouattara odbila reći da li namjerava da vodi, pokrenula je zabrinutost među Ivorima, od kojih su mnogi osjećali da je predsjednik nadmašio svoju dobrodošlicu. Međutim, analitičari vide nominaciju stranke kao postavljanje pozornice za svoju eventualnu kandidaturu.

Analitičari takođe kažu da je rasprostranjena simpatija za mlade vojne lidere koji su zauzeli vlast u susjednom Mali i Burkini Faso, a koji su održavali neprijateljski položaj prema Francuskoj, za razliku od Francuske.

Koji je popularan pogled na ouattaru?

Pohvaljen je za nadzor brzog ekonomske stabilnosti u posljednjem desetljeću i pol, što je zemlja učinila regionalnom ekonomskom središtu.

Ouattara se takođe pripisuje donošenjem određenog nivoa političkog mira u zemlju. 2023. godine pozdravio je povratak gbagba, koji je živio u Briselu od njegovih oslobađanja od 2021. ICC-a. Od tada izborne kampanje nisu bile zapaljene jer su bile u 2000-ima kada je GBABBO igrao na etničkim sentimentima da bi potaknula protivljenje Ouattari, čiji je otac porijeklo iz Burkine Faso.

Međutim, kritičari Ouattara optužuju ga da se bori da se nestančano drži u moći. Neki ga optužuju i za prisiljavanje državnih institucija u željezničku političku protivniku, uključujući u posljednjem slučaju koji uključuju Thiam.

Njegova blizina s Francuskom, koja se sve više posmatra kao arogantna i neokolonijalistička, posebno mlađim ljudima širom Frankofone Zapadne Afrike, nije osvojio predsjednika svaku korist značajnog stanovništva u zemlji.

“1” učitavanje=”lazy” src=”http://www.aljazeera.com/wp-content/uploads/2025/05/2025-04-24T140402Z_383194265_RC2A4EAC611H_RTRMADP_3_IVORYCOAST-POLITICS-1747060475.jpg?w=770&resize=770%2C513&quality=80″ alt=”Partisans of PDCI (Democratic Party of Cote d’Ivoire)” fetchpriority=”low”>”caption-attachment-3705056″> Partizani PDCI-ja (Demokratska stranka od Slonovače) Protesti protiv odluke Ivorijske pravde da ukloni njihov lider Tidjane Thiam sa izborne liste, u njihovom sjedištu u Abidjan, Obala Slonovače, 24. aprila 2025. godine [Luc Gnago/Reuters]

Ko je Tidjane Thiam, a zašto je bio zabranjen iz izbora?

Thiam, 62, istaknuti je političar i biznismen u ivorijskim političkim krugovima. On je nećak poštovanog houphouet-boignjaka i bio je prvi Ivorian koji je prošao prijemni ispit u prestižnu prestižnu polotehničku inženjersku školu. Vratio se iz Francuske da bi služio kao ministar planiranja i razvoja od 1998. do 1999. godine, kada je državni državni d’Etat srušio civilnu vladu, a vojska je preuzela kontrolu nad zemljom.

Thiam je odbio položaj kabineta koji nudi vojna vlada i napustila zemlju. Nastavio je da preuzme visoke pozicije, prvo kao glavni izvršni direktor grupe osiguranja u Velikoj Britaniji, bonitetnika, a potom kao šef globalne investicione banke Credit Suisse. Korporativni špijunski skandal u Banci doveo je do ostavke 2020. godine nakon što je kolega optužio da ga špijunira. Čišće je bilo kakve uključenosti.

Nakon povratka u Obali Slonovače 2022. godine, ponovo je ušao u politiku i pridružio se Demokratskoj stranci (PDCI), bivšem upravljačkom strankom koja je držala moć od nezavisnosti 1960. do puhara 1999. godine, a koja je sada glavna opoziciona stranka.

U decembru 2023. godine, delegati stranke su prekomjerno glasali za da je Thiam da bude sljedeći lider nakon smrti bivšeg šefa i bivšeg predsjednika Henri Konana Bedie. U to vrijeme, zvaničnici PDCI-ja rekli su da je tajm predstavljao dah svježeg zraka za politiku zemlje, a mnogi mladi ljudi su se pojavili spremni da ga podrže kao sljedeći predsjednik.

Ali njegove ambicije su se zaustavili 22. aprila kada je sudija naredio da mu se ime udari sa liste kandidata, jer je 1987. preuzeo francusku državljanstvo, a automatski je izgubio Ivorian Državljanstvo u skladu sa zakonima zemlje.

Iako se političar odrekao svoje francuske nacionalnosti u februaru ove godine, Sud je presudio da to nije učinio prije nego što se prepirao na izbornu kolutu 2022. godine, a na taj način nije bio nepodoban da bi bio lider stranke, predsjednički kandidat ili čak biratelj.

Thiam i njegovi advokati su se tvrdili da je zakon nedosljedan. Ivorijski fudbaleri u nacionalnom timu zemlje, ukazali su u jednom intervjuu sa novinarima, uglavnom su i francuski državljani, ali suočavaju se sa ograničenjima u držanju ivorijskog državljanstva. “Donja linija je, rođena sam Ivoriana”, rekao je Thiam BBC-u u intervjuu, optužujući vladu da pokušava blokirati ono što je rekao da je vjerovatnoća njegova stranka na ovogodišnjem izborima.

Hoće li biti u stanju da stoji i ko još stoji?

Nejasno je da li se Thiam legalno vrati na listu kandidata, ali on pokušava.

U maju je podnio ostavku na predsjednika PDCi-a i gotovo je odmah izabran sa 99 posto glasova. Još nije otkrio da li će se pokušati ponovo registrirati kao kandidata, ali je obećao da će zadržati borbu.

Thiam se obavezao da će privući industrijsku investiciju u zemlju dok je nekada bio ministar, te da izvršili državu iz valutne ekonomije Francuske koji sastoji od Francuske koja sastoji od zapadnih i centralnoafričkih zemalja koje su ranije kolonizirale u iznosu od strane Francuske.

U međuvremenu, drugi jaki kandidati uključuju Pascal Affi N’guessan, 67, bivšeg premijera i bliskog saveznika Gbagbo-a, koji će predstavljati Gbagbo’s Ivorian Popularni front (FPI).

Simone Gbagbo, bivša prva dama koja se sada razvede iz gbagba, također će se pokrenuti kao nominirani za kretanje sposobnih generacija. Ona je osuđena na 20-godišnju mandatu 2015. na optužbu za podriranje državne sigurnosti, ali je koristila od Zakona o amnestiji da potakne nacionalno pomirenje u 2018. godini.