Američka berza imala je burnu vožnju od Sjedinjenih Država predsjednika Donalda Trumpa u novembru.
Nakon što su pogodili rekordne histove, a Trumpove pobjede, američke zalihe su prolijeli trilijuna dolara usred njegovih vrtoglašavanja natrag na tarifama i rastućih strahova od recesije.
Dok je Trump odigrao turbulenciju kao privremeni “razdoblje tranzicije” na putu za jaču ekonomičnost, pristalice i kritičari američkog predsjednika koji su podjednako nagađali bez dokaza da on namerno pokušava da se namerno pokupi na tržište.
Šta se događa sa američkim berzom?
Trumpove sakinjavajuće ekonomske politike stvorile su nesigurnost – nešto investitori koje su poznato ne vole.
Benchmark S & P500, koji prate performanse 500 najvećih američkih firmi, izgubilo je gotovo 5 biliona u iznosu od 30. februara 19. februara.
10. marta Tech-Heavy Nasdaq pao je 4 posto – njegov najgori jednodnevni pad od septembra 2022. godine.
Bez obzira da li Trump igra dugu igru dok tvrdi, proteklih mjesec dana “ističe se i za količinu neizvjesnosti i raznolikosti fronta”, Tara Sinclair, direktoru George Washington University Centra za ekonomska istraživanja, rekao je Al Jazeeri.
Indeks nesigurnosti ekonomske politike, koji Federalna banka St. Louisa proizvodi na osnovu vijesti o izvještavanju o ekonomskim politikama u februaru, u februaru su pogodile njen najviši nivo od visine Pandemije na 2020. godine.
Indeks nesigurnosti globalne ekonomske politike u januaru dostigla je najvišu tačku na evidenciju osim 2020. maja.
Zašto neki ljudi tvrde da Trump želi srušiti berzu?
Postoji nekoliko nepotvrđenih teorija o tome zašto bi Trump možda želio srušiti berzu, ali šefe među njima je da pokušava olakšati isplatiti nacionalni dug u iznosu od 36 biliona dolara smanjenjem kamatnih stopa.
Od uvođenja dužnosti, Trump je izrazio zabrinutost zbog veličine duga i pozvao savezne rezerve na niže kamatne stope.
U nedavnom intervjuu s Foxovim vijestima tvrdio je da “niko se nikada ne obogati kada su kamatne stope velike, jer ljudi ne mogu posuditi novac”.
Omjer duga do bruto domaćeg proizvoda (BDP) od oko 120 posto, savezni dug se približava najvišoj razini od kraja Drugog svjetskog rata.
Također je skupo isplatiti – američka vlada prošle godine provela je više od 1 biliona od 1 dolara samo na plaćanju kamata.
Neki adut tvrdili su da namjerno pokušava izazvati ekonomsku bol kako bi prisilio federalnu rezervu na niže kamatne stope, što bi bilo jeftinije za refinanciranje nacionalnog duga.
“Trump postavlja parnicu na berzu. Američka vlada treba refinancirati trilijuna u iznosu od 7 dolara u narednih 6 mjeseci”, rekao je kripto utjecaj i investitor Thomas Klalow, koji je na X prošli tjedan rekao više od 500.000 Youtube.
“Trump ne želi da se to učini u trenutnim 10-godišnjim prinosima. Zbog toga pušta pad berzi dok gura cijene obveznica,”, rekao je KRALOW, dodajući da bi to stvorilo “kratkoročnu bol, dugoročnu bol”.
Dok savezne rezerve donosi svoje odluke neovisno od Bijele kuće i američkog Kongresa, ona obično smanjuje troškove zaduživanja tokom teških ekonomskih uvjeta kako bi se potaknula rast.
Kada kamatne stope spuste, vlada također isplaćuje niže prinose na američkim državnim obveznicama – u suštini vrstu zajma Vladi – na taj način smanjenje troškova kamate.
Ako bi prinosi obveznica trebali sići, američka vlada bi mogla platiti znatno niže plaćanje kamata na dug koji je potrebno refinansiranje, za koje se očekuje da će iznositi oko 9 biliona u iznosu od Axel Funhoff, profesora u školi za upravljanje Antwerpenom u Belgiji.
“Za bolji deo deceniju, SAD su koristile od povijesno niskih kamatnih stopa. Ove niže stope omogućile su vladi da finansira svoj dug na stope oko 2,7 posto,”, rekao je Funhoff u januarskom postu u januaru.
U usporedbi s tim erom jeftinog zaduživanja, trenutne kamatne stope su mnogo veće: prinosi na 10-godišnjih državnih obveznica i 5-godišnje trezorske obveznice iznosile su 4,3 posto, odnosno 4 posto, odnosno u petak.
Zašto neki adut kritičari rekavši da želi ‘kupiti dip’?
Različita teorija cirkulirajući nekim kritičarima sugerira da namjerno tempira na berzu da nagradi sebe i njegove pristalice, uključujući konzervativne investitore za zidne ulice i magarke.
Zagovornici ove teorije tvrde da je Trump izazvao tržište kako bi on i njegovi saveznici mogli “kupiti dip” – drugim riječima, kupiti zalihe po popustu prije nego što tržište odbija.
“[Trump] namjerno manipulira berzama …. Tarifna uplašića, tržišta se spuštaju svojim bogatim prijateljima, nakon toga tarifa, acfrike se pojavljuje, kaže se da se bogati prijatelji postaju bogatiji … “X korisnik Akasabrafella je rekao prošle sedmice.
Dakle, da li Trump zapravo želi da se berza padne?
Dok je Trumpov administracija odigrala nemir na tržištima, nije dala nikakva naznaka da zapravo želi da se cijene dionica spuste.
Zaista, Trump je u prošlosti često se pohvalio o performansama akcija na njegovom satu kad je tržište bilo bikovsko.
Kathleen Brooks, osnivač kompanije za analizu tržišta Minerva Analiza, rekla je da ne vjeruje da je Trump namjerno pokušavao izazvati da tržište padne.
“Američka ekonomija je u novembru dostigla američki ekonomski podaci niži i iznenađujuće na padu. To znači da je tržište obveznica moralo da igra nadoknade”, dodajući da je Brooks rekao da se na Al Jazeeri dodaju i da su i drugu imovinu poput Bitcoina pala sa svojih vrha.
“Nije neobično da se tržišta ovako kreću u istoini. Ovo potkopava mišljenje da su potezi na tržištu trezora teorija zavjere. Umjesto toga, postoje dobri temeljni razlozi za pad”, rekla je.
Neki tržišni analitičari također su sugerirali da je tržište precijenjeno i dugo zakašnjelo korekcija – Wall Street Lingo za kap više od 10 posto od svog vrhunca.
Legendarni investitor Warren Buffett, čiji se tržišni potezi pomno gledaju zbog svojih decenija-dugih zapisa nadmoćivanjem S & P 500, bacio najmanje 134 milijarde dolara u zalihama 2024. godine u prodaji koja je široko tumačena kao signal koji je tržište previsoko.