Pitanja o veličini vladinog naslijeđenog IT posjeda predstavljaju probleme usvajanja AI

Koliko naslijeđa IT-a vlada ima?

I dok se postavljaju znakovi pitanja koliko novca vlada troši na novu tehnologiju, postoje i poteškoće u utvrđivanju koliko je vladino naslijeđe IT imovina zapravo veliko, čuo je i odbor.

Ovu temu dotaknuo je tokom saslušanja u odboru Jason Liggins, izvršni direktor Crown Hosting Data Centres, koji je zajedničko ulaganje kojim upravljaju Kabinet Office i kolokacijska firma Ark Data Centres.

Organizacija je, prema Ligginsu, najveći dobavljač centara podataka u Velikoj Britaniji. Postavljen je 2015. kako bi pomogao operaterima u javnom sektoru da konsoliduju svoje naslijeđene centre podataka i serverske sobe tako što će im omogućiti pristup efikasnijim objektima u kojima bi mogli ugostiti svoja posla.

“Naš posao u Crown Hostingu je da uštedimo novac javnog sektora, smanjimo potrošnju energije, smanjimo ugljik i ubrzamo digitalnu transformaciju,” rekao je Liggins. “I mi već pomažemo [the] javni sektor uštedi 1,5 milijardi funti godišnje … premještanjem naslijeđenih IT iz serverskih soba i ormara u javnom sektoru u vrlo velike, visoko efikasne objekte.”

Kao primjer ovog rada, Liggins je naveo Odeljenje za rad i penzije (DWP) kao ključnog klijenta Crown Hosting-a, sa kojim je radio na premeštanju podataka i aplikacija u privatni oblak u okviru svojih objekata tokom devet meseci.

Projekat je bio dio šireg, veleprodajnog prelaska na javni oblak od strane DWP-a, koji je do danas trajao sedam godina, pri čemu je 70% usluga odjela sada smješteno u javnom oblaku.

Prema Ligginsu, prelazak na Crown Hosting od strane DWP-a omogućio je odjelu da uštedi 150 miliona funti godišnje na svojim naslijeđenim IT troškovima i postigne željeni povrat ulaganja za devet mjeseci.

Kao odgovor na ove brojke koje su podijeljene, član odbora i poslanik Laburista Chi Onwurah upitao je koliko naslijeđa IT postoji u cijeloj vladi i kako se mjeri, s obzirom da Pregled stanja digitalne vlade „efikasno“ otkrili da odjeli nemaju evidenciju o „naslijeđenoj imovini“ koju posjeduju.

Kao odgovor, Liggins je rekao da postoje mehanizmi koji obezbjeđuju djelomično upravljanje o tome koliko se naslijeđenih IT-a koristi u cijeloj vladi, uključujući onaj kojim upravlja HM Treasury, pri čemu odjeli moraju dokumentirati koliko električne energije koriste njihovi IT sistemi svake godine, u svrhu izvješćivanja o uticaju ugljenika.

“Defra [the Department for Environment, Food and Rural Affairs] analizira te brojke u ime svih odjela kako bi izradio uštede ugljika,” rekao je Liggins. “Sav utjecaj ugljika [documented in those figures is considered] naslijeđe IT, a to je zato što provajderi u oblaku ne vraćaju svoje [carbon] brojke.”

Po ovom pitanju, Onwurah je zatražio pojašnjenje da li, prema toj definiciji, to znači da vlada smatra da su sva IT sredstva koja nisu javna u oblaku naslijeđe, što je Liggins potvrdio.

“Imam posebno mišljenje o terminologiji koju vlada koristi u tome [in their view] sva IT sredstva koja nisu javna u oblaku su naslijeđe, bez obzira da li su stari, novi ili savremeni,” rekao je.

Kao odgovor, Onwurah je rekao: „Možemo se složiti da je to zanimljiva definicija… dakle [are you saying] komitetu da vlada zna šta i gdje je njeno naslijeđe prema vlastitoj definiciji, gledajući potrošnju energije?” Na šta je Liggins potvrdio da je ta tvrdnja tačna.

Komisija za javne račune (PAC) se također dotakla teme naslijeđenih IT-a u svom godišnjem izvještaju, objavljenom 15. oktobra 2025., koji je prvi objavljen od strane posljednjeg predsjednika organizacije, Geoffrey Clifton-Brown.

U izvještaju PAC-a je postojanost “zastarjele naslijeđene IT infrastrukture” označena kao “veliki izazov” implementaciji tehnologija umjetne inteligencije (AI) u cijeloj vladi, uz povećanje izloženosti odjela sajber napadima.

U izvještaju se citira DSIT-ova definicija naslijeđenih IT sistema, koja ih opisuje kao „proizvode na kraju životnog vijeka, bez podrške dobavljača, nemoguće je ažurirati, više nisu isplativi ili se na neki drugi način smatraju iznad prihvatljivog praga rizika“.

Prema ovoj definiciji, navodi se da je oko 28% sistema centralne vlade ispunilo ovu definiciju 2024. godine, što je izvještaj opisao kao „izuzetno problematičnu” za vladine planove usvajanja AI.

“Međutim, DSIT ne zna koliko ukupno naslijeđenih sredstava postoji u vladi. Ovo je potpuno neprihvatljivo u kontekstu sve neprijateljskijeg digitalnog svijeta”, navodi se u izvještaju.

“Dok je vlada predstavila svoje planove za rješavanje ovog problema [DSIT’s January 2025] Nacrt za modernu digitalnu vladu [policy[policy dokument], i dalje smo izuzetno zabrinuti zbog obima izazova [so] hitno se mora dati prioritet financiranju sanacije najrizičnije naslijeđene tehnologije.”

U izvještaju se dodaje: “Naš komitet je preporučio da vlada uspostavi pristup za mjerenje troškova povezanih s rješavanjem naslijeđene tehnologije, kao i troškova nedjelovanja, kako bi se povećala transparentnost i poboljšalo donošenje odluka.”