Zašto su novinari postali meta kibernetičkih napada?

Novinari koji pokrivaju nacionalnu sigurnost, geopolitiku ili ekonomsku politiku sve češće postaju ciljevi kibernetičkih napada, osobito onih koje provode grupe povezane s državama. Njihov posao uključuje komunikaciju s ključnim izvorima – vladinim dužnosnicima, uzbunjivačima ili direktorima korporacija – koji često dijele osjetljive, javno nedostupne informacije.

Novinari postali važne mete

Hakeri su prije nekoliko dana, točnije 12. lipnja, provalili u e-mail račune novinara Washington Posta, ciljajući Microsoft sustave u napadu za koji se sumnja da stoji iza neke države. Upad, o kojem je izvijestio The Wall Street Journal, bio je usmjeren na novinare koji pokrivaju nacionalnu sigurnost i ekonomsku politiku vezanu za Kinu. Iako specifičan počinitelj nije imenovan, incident dodatno potvrđuje zašto su novinari postali važne mete.

Elektronička pošta novinara – riznicu osjetljivih informacija.

Matt Murray, glavni urednik Washington Posta, u Internom je memorandumu potvrdio da je napad pogodio novinare koji rade na osjetljivim temama, što upućuje na to da su hakeri tražili obavještajne podatke s geopolitičkom vrijednošću. Ovaj napad podsjeća na provalu u News Corp iz 2022. godine, kada su kineski hakeri pristupili e-mail računima novinara s ciljem praćenja izvještavanja o Pekingu. Iranska grupa APT42 vodi sofisticirane operacije maskirajući se kao novinari uglednih medijskih kuća poput Washington Posta, The Economista i Jerusalem Posta kako bi ciljala druge novinare, s dokumentiranim slučajevima komunikacije koji traju i do 37 dana, dok paralelno koriste napredni mobilni zlonamjerni softver za snimanje poziva i tajno aktiviranje kamera. U sklopu šireg digitalnog rata, ruski hakeri su od početka konflikta izveli preko 200 uspješnih napada na ukrajinske medije, uključujući lažne objave vezane za predsjednika Zelenskog.

Motivacija za ciljanje novinara jasna je – njihova komunikacija omogućuje nefiltrirani pristup informacijama koje mogu biti vrijedne koliko i državne tajne. Hakeri, posebno oni s podrškom stranih vlada, iskorištavaju to za otkrivanje izvora, ometanje istraga ili stjecanje strateških uvida. Jedan kompromitiran e-mail može razotkriti identitet izvora ili potpuno uništiti istragu.

Napadanje medija služi dvostrukoj svrsi

Napadima se ometa demokratsku transparentnost, a istovremeno šalje zastrašujuću poruku novinarstvu. Za razliku od korporacija koje mogu prigušiti vijesti o provalama, medijske kuće suočavaju se s javnim nadzorom, što pojačava učinak napada.

Ovaj trend otkriva problematičnu realnost – novinari, često slabo plaćeni i preopterećeni poslom, nemaju kibernetičku sigurnost na razini tehnoloških tvrtki, vladinih agencija ili obavještajnih službi. Redakcije, čak i dobro financirane poput Washington Posta, teško mogu parirati sofisticiranosti državnih aktera. Washington Post, s procijenjenim IT proračunom od 50 milijuna dolara za 2024. godinu, suočava se sa sličnim rizicima kakvi su pogodili News Corp, čija je provala iz 2022. godine koštala milijune dolara za forenziku i pravne troškove.