U zemlji gdje vlada privid demokratije vlast, koja prolazi krizu legitimiteta, sve više pojačava pritisak na kritičare, saopćio je TI.
Bosna i Hercegovina doživjela je značajan pad po ovogodišnjem Indeksu percepcije korupcije (Corruption Perception Index – Indeks percepcije korupcije
Indeks percepcije korupcije (CPI) je mjera koju objavljuje organizacija Transparency International, a koja ima za cilj procijeniti nivo percepcije korupcije u različitim zemljama širom svijeta. Ovaj indeks se koristi za procjenu i rangiranje
” data-mobile-support=”0″ data-gt-translate-attributes=”[{“attribute”:”data-cmtooltip”, “format”:”html”}]”>CPI) i s dosad najgorom ocjenom 33 zauzima, uz Bjelorusiju, drugo najlošije mjesto u Evropi.
To je dva poena manje nego prošle godine i čak devet manje u odnosu na 2012. godinu kada je BiH bila među bolje ocijenjenim zemljama regije. Sada se nalazi na samom dnu Zapadnog Balkana koji u prosjeku bilježi blagi napredak.
U zemlji gdje vlada privid demokratije vlast, koja prolazi krizu legitimiteta, sve više pojačava pritisak na kritičare. To se posebno manifestovalo u bh. entitetu Republika Srpska nizom napada na Civilno društvo
Civilno društvo se odnosi na sektor društva koji čine nevladine organizacije (NVO), neprofitne organizacije, udruženja građana, sindikati, dobrotvorne organizacije i druge grupacije koje djeluju izvan državne uprave i tržišta, a imaju za cilj
” data-mobile-support=”0″ data-gt-translate-attributes=”[{“attribute”:”data-cmtooltip”, “format”:”html”}]”>civilno društvo i donošenjem represivnih zakona kojima je cilj suzbiti rad nezavisnih medija i onemogućiti funkcionisanja udruženja koja nisu pod kontrolom vlasti.
Ovogodišnji izvještaj koji je objavio Transparency International naglašava da su razvoj demokratije i jake institucije ključni za efikasnu borbu protiv korupcije. Države koje nose status pune demokratije imaju prosječan CPI 73, neuspjele demokratije 47, a nedemokratski režimi bilježe prosjek 33, što je i ovogodišnji rezultat BiH.
Fokus globalnog istraživanja CPI za tekuću godinu je utjecaj korupcije na životnu sredinu. Dokazano je da moćnici, koji profitiraju od uništavanja okoliša, koriste novac i moć da kupe podršku vlasti i uguše kritiku. Ovo je važno i u kontekstu BiH, gdje se nakon tragedije u Jablanici i brojnih ekoloških problema (na lokalitetima Bistrica, Lopare, Ozren, Vareš, Livno, Gudronska jama u Modriči i sl.), pokazalo da je profit pojedinaca vlastima daleko važniji od života, sigurnosti i zdravlja ljudi koji tu žive.
