Ambasador Lagumdžija je otvarajući izložbu želio skrenuti posebnu pozornost na onu koja dočarava dušu Srebrenice i dubinu njezine tuge – a to je, upravo, Zrnina fotografija Majka Srebrenice koja, kako je rekao, pokazuje kolektivnu tugu nacije.
-
Vijesti
-
Prije 2h Prije 2h
[{“img”:”/img/vijesti/2025/07/un41_1.jpg”,”full”:”/img/vijesti/2025/07/un41_1.jpg”,”caption”:”Sa otvaranje izlou017ebe (Ustupljena fotografija)”,”bg”:”393738″},{“img”:”/img/vijesti/2025/07/un33.jpg”,”full”:”/img/vijesti/2025/07/un33.jpg”,”caption”:”Sa otvaranje izlou017ebe (Ustupljena fotografija)”,”bg”:”746e69″},{“img”:”/img/vijesti/2025/07/un54.jpg”,”full”:”/img/vijesti/2025/07/un54.jpg”,”caption”:”Sa otvaranje izlou017ebe (Ustupljena fotografija)”,”bg”:”909487″}]
Povodom 30. godišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici u sjedištu Ujedinjenih nacija u New Yorku svečano otvorena izložba “Naslijeđe nade nakon genocida u Srebrenici: Putovanje nove generacije”.
Centralni vizuelni element postavke čini monumentalna fotografija “Majka Srebrenice” bh. fotografa Almina Zrne. Radi se o portretu srebreničke majke Šuhre Malić, koju je Zrno je snimio prije gotovo tri decenije u Srebrenici. Za njega lično to je bilo ljudsko iskustvo i susret s boli tog mjesta.
Foto: Almin Zrno
“Portret je nastao prilikom prvog velikog ukopa nakon počinjenog genocida u Srebrenici. To je za mene bilo ljudsko iskustvo prije svega – bol tog mjesta i susret sa svim tim ženama je nešto što ne mogu opisati riječima“, rekao je Zrno ranije za medije.
Dodao je da tada nije bio svjestan snage kadra dok se nije vratio u redakciju. Kad je vidio portret on je počeo da živi, a sam Zrno naglašava da nije želio graditi karijeru na tuđoj boli.
Šuhra Malić u genocidu u Srebrenici izgubila sinove Fuada i Seada, te više od 20 članova uže porodice u ratu.
Šuhra Malić (Foto: Detektor)
Ona danas živi u staračkom domu u Srebrenici. Prva je uselila u ovaj dom prije nekoliko godina. Ovaj dom je nazvan po još jednoj srebreničkoj majci – Hatidži Mehmedović, koja je, nažalost, preminula 2018. godine, a nije dočekala da budu pronađene kosti njenih sinova. Njoj su u srebreničkom genocidu ubijeni sinovi Almir (18) i Azmir (21), suprug Abdulah, brat i brojna rodbina.
U razgovoru za Detektor, majka s Zrnine fotografije, Šuhra Mulić je ispričala da su s padom Srebrenice njeni sinovi krenuli preko šume prema slobodnoj teritoriji.
“Suad je ranjen kod Bukve. Nosili su ga neki momci, dokle su ga donijeli, ne znam. Kasnije je pronađen u Liplju kod Tuzle. Fuad je sišao iz šume u Kravicu. Čovjek mu je neki rekao: ‘Ne idi dole.’ On je njemu odgovorio: ‘Ja radim u Akumulatorima. Znaju mene svi Srbi – šta će mi, neće ništa, ja sam s njima dobar bio.’ Kasnije su ga pronašli u Kamenici bez glave, a taj čovjek što je otišao preko šume je i dalje živ”, riječi su majke Šuhre, koja u ruci drži slike svoje djece.
Ova srebrenička majka je s mužem Hasanom i drugom djecom uspjela da dođe na slobodnu teritoriju. Sinovi Suad i Fuad su ukopani u Potočarima. Ranije je češće išla na mezar, ali da sada zbog bolesti ne može. Prije tri godine je kompletirala je posmrtne ostatke sina Fuada i ukopala ih u mezar, kada mu je pronađena lobanja. U međuvremenu je preminuo i suprug Hasan.
Otvaranju izložbe u sjedništu UN-a su prisustvovali visoki zvaničnici, među kojima član Predsjedništva BiH Denis Bećirović, ministar vanjskih poslova BiH Dino Konaković, ambasador Zlatko Lagumdžija, te predstavnici diplomatskog kora i međunarodne zajednice.
Ambasador Lagumdžija je otvarajući izložbu želio skrenuti posebnu pozornost na onu koja dočarava dušu Srebrenice i dubinu njezine tuge – a to je, upravo, Zrnina fotografija Majka Srebrenice koja, kako je rekao, pokazuje kolektivnu tugu nacije.
“Ova fotografija, koja prikazuje Šuhru Malić, majku koja je izgubila dva sina tokom genocida u Srebrenici, govori nam jezikom koji obične riječi ne mogu prenijeti. Njeno iskrivljeno lice nije samo odraz njene lične tuge; to je kolektivna tuga nacije.
Šuhra Malić nije samo simbol; ona je živi dokaz boli svake majke koja je izgubila dijete u Srebrenici. Ova fotografija služi kao oštar podsjetnik na našu zajedničku odgovornost da se suočimo s historijom, da se obrazujemo i da osiguramo da se užasi Srebrenice nikada ne ponove, posebno suočeni sa sve većim poricanjem”, kazao je ambasador Lagumdžija na otvaranju izložbe u zgradi UN-a u New Yorku.
On je dodao i to da ova kao i trilogija priča, triptih izložbi, treba da bude više od pukog obilježavanja. Mora biti poziv na djelovanje koji nas podsjeća da je šutnja pred mržnjom suučesništvo i da nedjelovanje ima posljedice koje si više ne možemo priuštiti ignorirati.
Izložbu su zajednički organizovali Memorijalni centar Srebrenica i Stalna misija Bosne i Hercegovine pri UN-u, uz podršku Ujedinjenih nacija.
Pripremila: Sanela Gojak