Washington – S obzirom na to da su tenzije između Izraela i Irana stigle do ivice sveobuhvatnog rata, zvaničnici administracije američkog predsjednika Joe Bidena strahuju da bi eskalirajuće osvetničke vojne operacije između dvije zemlje mogle prerasti u regionalni sukob u koji bi bile uvučene i Sjedinjene Američke Države.
Teheran je izveo raketne napade na Izrael – kao odgovor na ubistvo Abbasa Nilforoushana, zamjenika komandanta Iranske revolucionarne garde, koji je ubijen u izraelskim napadima na Bejrut, zatim ubistvo šefa Političkog biroa Hamasa Ismaila Haniyeha u Teheranu te ubistvo generalnog sekretara Hezbollaha Hassana Nasrallaha – nakon kojih je uslijedio izraelski kopneni upad u nekoliko mjesta na jugu Libana.
Iranski napad na Izrael sa više od 180 balističkih raketa Izrael smatra udarcem koji ne može proći bez snažnog odgovora. Washington je službeno podržao izraelske napore da uzvrati na iranske napade, smatrajući da je to „pravo i dužnost Izraela“.
Pitanja
Dok se Izrael priprema za uzvraćanje, američki stručnjaci se takmiče u procjeni kakav bi trebao biti taj očekivani odgovor.
S obzirom na to da je izraelski premijer Benjamin Netanyahu obećao osvetu, mogućnost izbijanja sveobuhvatnog regionalnog rata na Bliskom istoku pokreće pitanja o odnosu između Sjedinjenih Američkih Država i Izraela te o tome dokle će ići Bidenova administracija kako bi zaštitila jednog od svojih najbližih saveznika, uprkos teretu i gubicima koje to sa sobom nosi.
Nakon što je Izrael ignorirao želju Washingtona da postigne sporazum o prekidu vatre s Hezbollahom na 21 dan, kako je planirano, i izvršio atentat na Nasrallaha, jedan novinar je upitao predsjednika Bidena da li se osjeća prijatno zbog onoga što se dešava, a on je odgovorio: „Moramo imati prekid vatre odmah.“
Netanyahuovo stalno ignoriranje Bidenovih poziva potaknulo je Iana Bremera, osnivača konsultantske kompanije Eurasia Group, da komentira Bidenove govore o zaustavljanju izraelske invazije na Liban riječima: „Utjecaj je jednak nuli.“ Uprkos Netanyahuovom osujećivanju američkih napora za prekid vatre, Washington je pozdravio politička ubistva koja je izvršio Izrael.
U svojom saopćenju povodom prve godišnjice operacije Potop al-Aksa u ponedjeljak, Biden je ponovio svoju punu podršku Izraelu rekavši: „Ubrzo nakon napada, postao sam prvi američki predsjednik koji je posjetio Izrael tokom rata te jano dao do znanja njegovom narodu: Niste sami.“
Dodao je: „Američka vojska je prošle sedmice po mom nalogu još jednom pomogla u uspješnoj odbrani Izraela, što je doprinijelo odbijanju iranskog napada balističkim raketama.“
Uprkos usklađenosti Bidenovih stavova sa izraelskim, Washington nije uspio izvršiti pritisak na Izrael tokom nekoliko mjeseci kako bi postigao sporazum o prekidu vatre u Gazi i Libanu.
Lista ciljeva
Dok Izrael završava svoje pripreme za odgovor Iranu, general Michael Corella, komandant Centralne komande SAD-a, posjetio je Izrael kako bi koordinirao aktivnosti između dvije strane.
Biden i njegov savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan rekli su da vode direktne konsultacije s Izraelom u vezi sa njegovim vojnim odgovorom. Ciljane opcije uključuju iranske objekte, uključujući vojne objekte Revolucionarne garde, komandne i kontrolne centre, energetsku infrastrukturu te luke i rafinerije nafte, što bi moglo dovesti do sličnog napada na Izrael.
Postoji i opcija direktnog udara na iranski nuklearni program, za koji je Teheran upozorio da je jedna od njegovih crvenih linija i na koji je Biden upozorio Netanyahua da ga ne napada zbog straha da bi iranske rakete mogle biti usmjerene na izraelski nuklearni reaktor Dimona.
Biden je ukazao na to da podržava proporcionalan izraelski odgovor na napad Teherana balističkim projektilima, ali da neće podržati napad na njegov nuklearni program. Dodao je da još nije donesena odluka o vrsti odgovora, a o vijesti da Izrael namjerava napad na iranska naftna polja je rekao: „Da sam na njihovom mjestu, razmislio bih o alternativama.“
General Franklin McKenzie, bivši komandant Centralne komande SAD-a, nije se složio s Bidenovim stavom. U svom intervjuu za program Face the Nation na CBS-u, rekao je: „Izrael ima mnogo ciljeva i mogao bi izabrati nešto što bi bilo krajnje eskalirajuće, poput udara na vrhovnog vođu, nuklearni program ili naftnu infrastrukturu.“
Nastavio je: „Može razmotriti i vojne obavještajne službe kao mete. Ima razne opcije između kojih može birati, kao i sposobnost da izvede većinu tih napada.“
Dodao je: „Iranski nuklearni cilj je krajnje težak. Imamo posebne kapacitete koji nam omogućavaju da dođemo do njega, a Izraelci nemaju sve te kapacitete. Sigurno mogu naštetiti tim ciljevima ako odluče da ih napadnu. Međutim, s obzirom na veličinu, složenost, obim i način na koji se nuklearni program proširio u proteklih 10 godina, to je cilj koji je teško potpuno eliminirati.“
Sumnja zbog izbora
U petak je Biden iz Bijele kuće uputio kratku poruku Netanyahuu. Rekao je da ne zna da li izraelski premijer opstruira mirovni sporazum na Bliskom istoku kako bi utjecao na ishod američkih predsjedničkih izbora 2024. godine.
Odgovarajući na pitanje o tome, Biden je zauzeo odbrambeni stav i rekao: „Nijedna administracija nije pomogla Izraelu više od moje i mislim da bi Netanyahu to trebao imati na umu. Ne znam pokušava li utjecati na izbore, ali ne pridajem značaj tome.“
Biden je odgovarao na izjave demokratskog senatora Chrisa Murphyja koje je dao za CNN, u kojima je rekao da je zabrinut da Netanyahu nema interesa za mirovni sporazum iz nekih razloga, među kojima su i američki izbori.
Zapadni zvaničnici i analitičari kažu da Biden ne može promijeniti postupke Izraela jer njegov premijer dobro poznaje ograničenja poteza američke administracije, posebno nekoliko sedmica pred predsjedničke izbore.
Izraelske kalkulacije se razlikuju od američkih. Izrael smatra da je najbolji način da se spriječi širi rat odgovor Iranu i njegovim saveznicima, podizanje cijene svakog napada na njega i prisiljavanje svojih protivnika da preispitaju koristi od napada na njega. S druge strane, Washington strahuje da će se obim sukoba proširiti, što bi dovelo do toga da intervenira u osjetljivom trenutku pred teške predsjedničke izbore.