Evropski sistem za vraćanje ilegalnih migranata bit će prekretnica, rekao je u četvrtak Hini povjerenik Evropske komisije za unutrašnje poslove i migracije Magnus Brunner, pošto tek svaki peti migrant koji dobije rješenje da nema pravo na boravak u Evropskoj uniji zaista i napusti njen teritorij, javlja Hina.
Evropska komisija predložila je sredinom marta uspostavu zajedničkog evropskog sistema za povratak ilegalnih migranata. Novi pravni okvir za povratak, koji je zatražilo Evropsko vijeće u oktobru 2024, važna je dopuna Pakta o migraciji i azilu, koji stupa na snagu sredinom iduće godine.
Novi sistem zamijenit će 27 postojećih sistema i trebao bi osigurati veću stopu povratka ilegalnih migranata, koja sada iznosi tek 20 posto.
Prema prijedlogu Komisije, jedna država članica moći će priznavati i izvršavati odluku o povratku koju je izdala druga država članica bez potrebe za pokretanjem novog postupka.
“Evropska unija uspostavlja sveobuhvatnu migracijsku politiku, pravednu i čvrstu. Prijedlog koji sam predstavio doista je prekretnica jer povećavamo povjerenje u naše upravljanje migracijama i stvaramo evropski sistem za povratak”, rekao je Brunner u razgovoru Hini te izrazio nadu da će se prijedlog Komisije brzo usvojiti.
“Sada moramo djelovati brzo i zato je Komisija predstavila ovaj prijedlog u prvih 100 dana svog mandata. Ako želimo ponovno zadobiti povjerenje građana EU-a u naše migracijske politike, oni moraju vidjeti brze akcije. Sada je na Evropskom parlamentu i Vijeću da usvoje prijedlog i ja blisko sarađujem s njima kako bismo brzo napredovali u tome”, dodaje.
‘Najveće kontroverze’
Najviše kontroverzi unutar tog prijedloga izazvala je uspostava “povratničkih centara” izvan EU-a, u koje bi mogli poslati odbijeni migranti do transfera u njihovu zemlju porijekla pošto postoji bojazan hoće li se u tim centrima poštovati ljudska prava.
“Države članice traže nove načine i mjere za upravljanje migracijama. I to je dobra stvar. Ono što prijedlog o povratku predviđa je pravni okvir za države članice da istraže nova rješenja za povratak ljudi koji nemaju pravo na boravak u Evropskoj uniji”, rekao je.
“Da budemo jasniji: postavljamo minimalne uvjete za stvaranje takvog centra. Svi takvi centri morali bi se temeljiti na detaljnom međunarodnom sporazumu ili dogovoru. To se može dogoditi samo uz puno poštivanje međunarodnih standarda ljudskih prava, uključujući načelo zabrane protjerivanja. Po meni je to nešto o čemu se ne može pregovarati”, ističe povjerenik Komisije.
Zapadnobalkanska ruta
Evropski parlament u januaru je odobrio sporazum EU-a i Srbije o raspoređivanju Frontexa i na području te zemlje kako bi se pod nadzor stavila migrantska ruta koja vodi i preko hrvatskih granica.
Brunner smatra da je upravo saradnja EU-ove granične i obalne straže sa zemljama u regiji dio rješenja za smanjenje aktivnosti na zapadnobalkanskoj ruti te da to pokazuju i brojke.
“Brojke duž zapadnobalkanske rute opadaju i pale su za gotovo 80 posto samo u prošloj godini. To se velikim dijelom može zahvaliti našoj snažnoj saradnji s partnerima sa Zapadnog Balkana i naporima EU-a da ojača svoje upravljanje vanjskim granicama”, kazao je.
“Frontex tu igra ključnu ulogu. Raspoređivanje Frontexa na Zapadnom Balkanu omogućuje nam da pružimo podršku našim najbližim susjedima, ograničimo neregularne migracije i borimo se protiv prekograničnog kriminala”, govori Brunner.
Frontex je prošle godine zabilježio više od 239.000 nezakonitih ulazaka u Evropsku uniju, što je pad od 38 posto na godišnjoj razini. Na zapadnobalkanskoj ruti broj ilegalnih prelazaka smanjio se za 78 posto, saopćio je Frontex u janauru ove godine.
Između Frontexa i Srbije već postoji saradnja, ali kad novi sporazum stupi na snagu u aprilu 2025, omogućit će se raspoređivanje pripadnika Frontexa duž granica Srbije sa zemljama koje nisu članice EU-a, ističe Brunner.
“Sada razvijamo planove o tome kako će se tačno ta raspoređivanja odvijati. I radimo na uspostavljanju slične saradnje s Bosnom i Hercegovinom”, dodao je povjerenik Komisije.
Više od 120 ‘pushbackova’
Tokom 2024. godine zabilježeno je ukupno 120.457 ‘pushbackova’ na vanjskim granicama Evropske unije, navodi se u Evropskom izvještaju o nasilnom i zakonitom protjerivanju, objavljenom u februaru 2025.
Ta praksa je dokumentirana u Hrvatskoj, Bugarskoj, Grčkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Latviji, Litvaniji, Finskoj, uz ‘pushbackove’ prema Libiji i Libanu uz podršku članica Unije.
Evropski izvještaj se temelji na izvještajima nevladinih organizacija, istraživačkih grupa, organizacija za ljudska prava, agencija UN-a, državnih službi te intervjua s organizacijama koje djeluju u spomenutim zemljama. U izradi izvještaja sudjelovao je i Centar za mirovne studije.
U istom izvještaju navodi se da je organizacija Save the Children identificirala 1.905 izbjeglica i migranata koji su vraćeni iz Hrvatske, uključujući 333 djece, od kojih je 228 bilo bez pratnje.
To nije prvi put da se hrvatska granična policija proziva za nasilna vraćanja, što su hrvatske vlasti više puta poricale.