Ideja koja se neformalno razmatra među zemljama EU i Komisijom jeste da bi pristupanje novih članica bez prava veta barem u početnoj fazi omogućilo fleksibilnije članstvo, bez potrebe za potpunom reformom osnovnih ugovora EU – što mnoge vlade smatraju nemogućim
Interview.ba
Nove zemlje bi se mogle pridružiti Europskoj uniji bez punih prava glasa – javio je britanski Politico uoči samita u okviru Berlinskog procesa, koji se održava u srijedu u Londonu.
Bio ti to potez, navodi Politico, koji bi bi mogao učiniti lidere poput mađarskog Viktora Orbána sklonijim ideji da Ukrajina postane dio bloka.
– Prijedlog za promjenu pravila članstva u EU još je u ranoj fazi i morao bi biti odobren od svih postojećih članica, prema trojici evropskih diplomata i jednom zvaničniku EU upoznatom s razgovorima. Ideja je da nove članice steknu puna prava tek kada EU reformiše svoj način funkcionisanja kako bi se otežalo da pojedine države blokiraju politike vetom – navodi se u tekstu.
Strateški prioritet
Dalje se dodaje da je ovo najnoviji pokušaj vlada koje podržavaju proširenje EU da ožive proces koji trenutno blokiraju Budimpešta i još nekoliko prijestolnica, zbog straha da bi proširenje moglo donijeti neželjenu konkurenciju na lokalna tržišta ili ugroziti sigurnosne interese. Europska komisija, nordijske i baltičke države, kao i zemlje centralne Evrope, tradicionalno su bile naklonjene proširenju.
Podsjećamo, EU je proglasila proširenje strateškim prioritetom uslijed ekspanzionističke politike ruskog predsjednika Vladimira Putina, iako napori da se broj članica poveća sa sadašnjih 27 na čak 30 u narednoj deceniji otkrivaju duboke unutrašnje podjele u Uniji.
– Buduće članice bi trebale biti obavezane da se odreknu prava veta dok se ne sprovedu ključne institucionalne reforme – poput uvođenja kvalifikovane većine u donošenju odluka u većini politika. Proširenje se ne smije usporavati zbog blokada pojedinih članica EU – izjavio je Anton Hofreiter, predsjednik Odbora za europska pitanja njemačkog Bundestaga.
Inicijativa bi omogućila zemljama koje su trenutno na putu ka članstvu, poput Ukrajine, Moldavije i Crne Gore, da uživaju mnoge koristi članstva u EU, ali bez prava veta – nečega što su vlade EU uvijek smatrale ključnim alatom za sprečavanje donošenja politika koje im ne odgovaraju.
Žestok otpor
Ideja koja se neformalno razmatra među zemljama EU i Komisijom, prema riječima istih diplomata i zvaničnika, jeste da bi pristupanje novih članica bez prava veta barem u početnoj fazi omogućilo fleksibilnije članstvo, bez potrebe za potpunom reformom osnovnih ugovora EU – što mnoge vlade smatraju nemogućim.
Ranije su lideri EU insistirali da je takva reforma neophodna prije nego što blok primi nove članice poput Ukrajine, upozoravajući na rizik od učestalih zastoja u Briselu. Međutim, pokušaji da se ukine pravo veta i postojećim članicama naišli su na žestok otpor, ne samo Mađarske, već i Francuske i Nizozemske.
Rastuće frustracije
Plan da nove članice pristupe bez punih prava glasa „osigurao bi da ostanemo sposobni djelovati čak i u proširenoj EU“, rekao je Hofreiter.
– Iz razgovora s predstavnicima zemalja Zapadnog Balkana dobivam jasne signale da se ovaj pristup smatra konstruktivnim i ostvarivim – dodao je.
On je upozorio da zahtjev da nove zemlje ne mogu pristupiti dok EU ne reformiše svoj način rada nosi rizik od „blokiranja proširenja na mala vrata“.
Ovaj pritisak dolazi u trenutku kada u istočnoevropskim i zapadnobalkanskim državama kandidatima raste frustracija jer su provele duboke reforme, a i dalje nisu bliže članstvu godinama nakon podnošenja zahtjeva. U slučaju Crne Gore, pregovori o članstvu počeli su 2012. godine.
– Posljednja zemlja koja se pridružila [EU] bila je Hrvatska prije više od 10 godina — a u međuvremenu je Ujedinjeno Kraljevstvo napustilo Uniju. Zato vjerujem da je sada trenutak da se proces oživi, da se ponovo probudi ideja EU kao kluba koji i dalje privlači – rekao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Zamjenik ukrajinskog premijera Taras Kačka izrazio je slične stavove, pozvavši na „kreativna“ rješenja za deblokadu procesa proširenja. Ukrajinski zahtjev za članstvo trenutno je blokiran vetom Mađarske.
– Čekanje nije opcija. Moramo pronaći rješenje ovdje i sada. Ovo je važno za Ukrajinu, ali i za Europsku uniju… Dok Rusija testira evropsku sigurnost dronovima, isto čini i podrivanjem jedinstva EU – rekao je Kačka.
Iako je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen stavila proširenje u središte svoje strategije i najavila moguće članstvo Ukrajine i Moldavije do 2030. godine, zemlje članice zasad odolijevaju pokušajima da ubrzaju proces.
Ranije ovog mjeseca, države EU su odbacile pokušaj predsjednika Europskog vijeća Antonija Coste da pokrene proces proširenja.
Lideri zemalja Zapadnog Balkana – Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije – sastat će se s europskim liderima u srijedu u Londonu na samitu „Berlinski proces“, koji će biti fokusiran na jačanje integracija među tim državama kao pripremu za članstvo u EU.
Uoči izvještaja Europske komisije o napretku zemalja kandidata, jedan od diplomata sugerisao je da bi Komisija mogla ubrzati proces time što bi napredovala u pregovorima bez traženja formalnog odobrenja svih 27 članica pri svakoj fazi – čime bi se izbjeglo davanje Orbánu prava veta u svakoj etapi.
Ekspanzija iz Rusije
Kao dio tog paketa, Komisija planira i prijedloge unutrašnjih reformi EU kako bi blok bio spreman za prijem novih članica.
U ranoj verziji zaključaka za sastanak lidera EU u Briselu u četvrtak nema ni pomena o proširenju, što je izazvalo bijes među državama koje to podržavaju.
Članstvo u Europskoj uniji često se ističe kao glavni geopolitički alat bloka protiv agresivne Rusije.
Buduće članstvo u EU bilo je ključno pitanje na nedavnim izborima u Moldaviji, koje je pobijedila proevropska predsjednica Maja Sandu, dok je članstvo u EU bilo i jedna od ključnih motivacija Ukrajinaca još tokom protesta na Majdanu 2014. godine protiv ruske vlasti.
– Ukrajinci se već tri i po godine svakodnevno bore da zadrže Rusiju izvan Europe. U Moldaviji je upravo kredibilitet europske perspektive bio presudan… Uvjerena sam da države članice to neće ugroziti – izjavila je komesarka EU za proširenje Marta Kos.
Uprkos pritisku iz Brisela, lideri EU suočeni s rastom podrške krajnje desnim partijama u svojim zemljama ne pokazuju žurbu da pokrenu proširenje na 30 članica i više.
Na konferenciji za medije u julu, njemački kancelar Friedrich Merz rekao je da ne očekuje da će Ukrajina pristupiti EU tokom narednog sedmogodišnjeg budžetskog ciklusa, koji traje do 2034. godine.
– Članstvo Ukrajine vjerovatno neće imati neposredan utjecaj na srednjoročnu finansijsku perspektivu Evropske unije – rekao je tada Merz.