Iako je mjera hapšenja zbog neplaćanja novčane kazne zamišljena kao efikasan mehanizam naplate novčane kazne, ustanovljeno je da ona u praksi ne funkcioniše
Piše: Amra BRKIĆ – ČEKIĆ
Iznos nenaplaćenih kazni koje se odnose na prekršajne postupke u saobraćaju raste iz godine u godinu, a samo u pet kantona na području Federacije Bosne i Hercegovine, on je iznad 59 miliona KM. Ovo su rezultat revizije koju su, za period od tri i po godine, uradili federalni revizori.
Analizom je, kako se navodi u izvještaju Ureda za reviziju institucija FBiH, bilo obuhvaćeno 12 institucija – Federalno ministarstvo pravde, Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova, pet kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova i pet uprava policije iz Unsko-sanskog, Tuzlanskog, Zeničko-dobojskog, Hercegovačkoneretvanskog i Kantona Sarajevo.
A podzakonski akti?
Revizori su konstatovali da u upravama policije nisu uspostavljene sve potrebne pretpostavke za efikasno upravljanje prekršajnim postupcima u saobraćaju.
– U cilju intenzivnijih kontrola saobraćaja i efikasnijeg pokretanja prekršajnih postupaka neophodan je dodatni angažman i planiranje konkretnih mjera. Prisutne su velike razlike u upravama policije u broju organizovanih akcija kontrole saobraćaja, izdatim prekršajnim nalozima i angažmanu policijskih službenika. Tehnički kapaciteti se razlikuju od uprave do uprave, a izostao je planski pristup na uspostavi nedostajućih kapaciteta – tvrde revizori.
Navode da nije osiguran redovan interni nadzor i izvještavanje u ovoj oblasti, te smatraju da postoji potreba za unapređenjem regulatornog okvira za efikasno upravljanje prekršajnim postupcima u saobraćaju, kako bi se osiguralo jednostavnije i brže pokretanje prekršajnih postupaka, kao i efikasnije izvršenje novčanih kazni i zaštitnih mjera. Podsjećaju da u FBiH već godinama nedostaju podzakonski akti potrebni za izvršenje sudskih rješenja “o lišenju slobode kažnjenika zbog neplaćanja novčanih kazni, te obavljanje poslova za opće dobro”.
Naime, Zakon o prekršajima u FBiH ne uređuje dovoljno jasno i decidno sva pitanja značajna za prekršajne postupke, izvršenje sankcija i zaštitnih mjera koje se odnose na oblast saobraćaja. Iako je nekoliko institucija u FBiH u proteklom periodu upućivalo inicijative Federalnom ministarstvu pravde za izmjene i dopune ZoP-a, Ministarstvo ih još uvijek nije razmatralo.
– U Federaciji nije donesen ni propis o sadržaju i načinu vođenja prekršajne evidencije. Iako je FMUP prije deset godina uputio dopis FMP-u s prijedlogom izmjene ZoP-a FBiH koja se odnosi na podzakonski akt o sadržaju vođenju prekršajne evidencije u Federaciji, još uvijek nije postupljeno shodno prijedlogu FMUP-a, niti su donesene interne procedure koje uređuju sva značajna pitanja, koje prethode pokretanju prekršajnih postupaka u saobraćaju – ističu federalni revizori.
U upravama policije nisu uspostavljene sve potrebne pretpostavke za efikasno upravljanje prekršajnim postupcima u saobraćaju.
– U cilju intenzivnijih kontrola saobraćaja i efikasnijeg pokretanja prekršajnih postupaka neophodan je dodatni angažman i planiranje konkretnih mjera. Prisutne su velike razlike u upravama policije iz uzorka u broju organizovanih akcija kontrole saobraćaja, izdatim prekršajnim nalozima i angažmanu policijskih službenika. Tehnički kapaciteti se razlikuju od uprave do uprave, a izostao je planski pristup na uspostavi nedostajućih kapaciteta. Nije osiguran redovan interni nadzor i izvještavanje u ovoj oblasti – navodi se u izvještaju Ureda za reviziju institucija FBiH.
Oduzimanje automobila
Policijski organi Registar novčanih kazni (RKN) i prekršajne evidencije (PE) koriste samo prilikom redovnih policijskih kontrola učesnika u saobraćaju, a ne i kao sredstvo preventivnog djelovanja. Uprave policije nisu vršile povremene ili redovne uvide u RNK i PE s ciljem identifikacije povratnika u činjenju težih prekršaja u saobraćaju i
poduzimanja aktivnosti na prinudnoj naplati blokiranjem računa zbog neplaćanja kazni ili privremenim oduzimanjem vozila.
Revizori problem vide i u tome što policajci ručno upisuju podatke o prekršajnim postupcima, a ne elektronski a što bi im olakšalo posao pri obradi prekršaja.
– U revidiranom periodu samo Uprava policije HNK nije provodila zaštitnu mjeru privremenog oduzimanja vozila licima odgovornim za saobraćajne prekršaje, dok ostale jesu, ali u manjem obimu. Iako su uprave policije (TK, ZDK, HNK i KS) privremeno oduzimale vozila, nadležni sudovi su u većini slučajeva pravosnažnim rješenjima vratili motorna vozila, pozivajući se na pravo neotuđivosti vlasništva, socijalne razloge, a ponekad i bez konkretnog obrazloženja „pokazujući vjeru“ prekršiocima – ističe se u izvještaju revizora.
Revizori ističu da iako je mjera lišenja slobode zbog neplaćanja novčane kazne zamišljena kao efikasan mehanizam naplate novčane kazne, ustanovljeno je da ona u praksi ne funkcioniše.
Revizori su došli do zaključka da u ZOOBS-u i ZoP-u FBiH nije propisana kazna zatvora kao sankcija, već samo novčana kazna i zaštitna mjera lišenja slobode zbog neplaćanja novčane kazne kojom se ne postiže svrha kao što bi se postigla kaznom zatvora. Dali su i niz preporuka revidiranim institucijama, a neke od njih su da je potrebno osigurati izradu izmjena i dopuna postojećeg Zakona o prekršajima ili izradu novog zakona s ciljem unapređenja predmetne oblasti, zatim provoditi redovan nadzor u oblasti prekršajnih postupaka u saobraćaju kako bi se pravovremeno utvrdili eventualni propusti i omogućilo efikasnije upravljanje prekršajnim postupcima, te periodično analizirati podatke iz sistema „Registar novčanih kazni i prekršajne evidencije“ kako bi se identifikovali višestruki povratnici u činjenju prekršaja u saobraćaju te poduzimale odgovarajuće aktivnosti s ciljem njihovog sankcionisanja.
(Inforadar)