Za razliku od Danske, Grenland nije dio Evropske unije nakon povlačenja 1985. godine, tri decenije prije Brexita.
Danska samoupravna teritorija Grenland, na kojoj će u utorak biti održani parlamentarni izbori, nalazi se u centru političke pažnje zbog svojih prirodnih resursa i strateškog geografskog položaja.
Agencija AFP prenosi pet stvari koje treba znati o ovom otoku:
“Zelena zemlja”
Naseljen Inuitima povremeno gotovo 4.500 godina, otok je Erik Crveni, vikinški istraživač koji se iskrcao na krajnjem južnom rubu otoka u 10. stoljeću, tada nazvao ‘Zelena zemlja’.
To je bilo ime daleko od prikladnog, budući da je približno 80 posto njegove površine (više od dva miliona kvadratnih kilometara) prekriveno ledom.
Koloniziran od Danske prije tristo godina, integriran je u Kraljevinu Dansku 1953. godine.
Zvanični Kopenhagen je 1979. Grenlandu dodijelio domaću upravu, a njegova je autonomija dodatno proširena zakonom iz 2009, iako Danska i dalje odlučuje o vanjskoj politici i vojnim pitanjima.
Privreda, bazirana prvenstveno na ribarstvu, uveliko ovisi o subvencijama iz Kopenhagena u iznosu od najmanje 565 miliona dolara, što je jednako petini otočkog BDP-a.
Za razliku od Danske, Grenland nije dio Evropske unije nakon povlačenja 1985. godine, tri decenije prije Brexita. Više od 90 posto njegovih 57.000 stanovnika – od kojih približno 19.000 živi u glavnom gradu Nuuku su Inuiti.
Američke tendencije
Predsjednik SAD-a Donald Trump od decembra je više puta izjavio kako Sjedinjene Američke Države planiraju preuzeti Grenland, povisivši ton u govoru u Kongresu 4. marta.
“Stvarno nam je potreban za međunarodnu svjetsku sigurnost. I mislim da ćemo ga dobiti”, rekao je on.
Interes SAD-a za otok nije nov: u Monroeovoj doktrini iz 1823. godine SAD je ustvrdio da je Grenland dio njihove “sfere interesa”.
Gotovo stoljeće kasnije (1917) Washington je od Danske preuzeo Djevičanske otoke i priznao suverenitet Danske nad Grenlandom.
Tokom Drugog svjetskog rata, kada je Dansku okupirala Njemačka, Grenland je došao pod zaštitu SAD-a i vraćen je Danskoj na kraju rata.
Washington je imao nekoliko velikih vojnih baza; jedna od njih, Pituffik na sjeverozapadu otoka, još je u upotrebi.
Također ima i konzulat u Nuuku.
Bogat mineralima
Tlo Grenlanda bogato je neiskorištenim rezervama minerala i nafte, no na globalnom nivou količine su skromne. Trenutno su u upotrebi samo dva rudnika.
Geološki institut Danske i Grenlanda (GEUS) procjenjuje kako na otoku ima 36,1 milijarda tona rijetke zemlje – za kojom se očekuje da će u budućnosti porasti potražnja.
Ali njegove rezerve rijetkih minerala – onih koje je ekonomski i tehnički moguće dobiti – iznose samo oko 1,5 miliona tona, prema posljednjem izvještaju Američkog geološkog instituta (USGS).
Protivljenje javnosti rudarenju urana u južnom Grenlandu je, također, dovelo do zakona koji zabranjuju bilo kakvo rudarenje radioaktivnih materijala.
Također se vjeruje da se otok nalazi na izobilju nafte i plina, ali je obustavio istraživanje zbog brige za klimu i umjesto toga namjerava razviti hidroenergiju.
Ledenjaci koji se tope, također, oslobađaju kameno brašno bogato mineralima, koje se može koristiti kao gnojivo za osiromašeno ili sušno tlo u Africi i Južnoj Americi.
Front globalnog zatopljenja
Ogromno područje iz prve ruke doživljava posljedice globalnog zatopljenja, pri čemu se Arktik zagrijava četiri puta brže od ostatka planeta od 1979. godine, prema studiji američkog časopisa Nature.
Brojne studije su, također, pokazale da se topljenje grenlandskog ledenog pokrivača ubrzalo.
Ako se ledena masa, druga najveća na svijetu nakon Antarktika, potpuno otopi, to bi moglo uzrokovati porast nivoa mora za više od sedam metara (23 stope), prema simulacijama.
Sjeverne rute
Grenlandu nedostaje cestovna ili željeznička mreža, pa se ljudi oslanjaju na helikoptere, avione i brodove za kretanje.
Rastuće temperature i topljenje leda u međuvremenu otvaraju nove i kraće pomorske rute, jačajući strateški položaj teritorije. Računa na rastući turizam kako bi potakao svoju ekonomiju.
U novembru je aerodrom Nuuk otvoren za dugolinijske letove, što olakšava međunarodni pristup teritoriji. Direktni letovi dvaput sedmično za New York trebali bi početi ovog ljeta.