Meliha Škrijelj provjerila je kako radi POSKOK, Posebni odjel za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala Federacije, na čije formiranje se čekalo više od desetljeća. Imenovani su tužitelji, predmeti prebačeni, a rezultate istrage i optužnice za visoku korupciju – svi čekaju.
Od svečanosti, crvene vrpce i euforije do više stotina predmeta na samo šest tužitelja. Za četiri mjeseca rada POSKOK-a samo su dvije podignute optužnice, što je za Odjel čekan deset godina učinak ispod očekivanog. Država na vrhu ljestvica po korupciji u svim sferama društva, u kojoj su optužnice i presude iznimka a ne pravilo, ovaj alat mora iskoristiti i unaprijediti.
“Odjel ima u radu oko 740 predmeta, što je iznad svih očekivanja i preliminarnih procjena. To znači da tužioci, kojih je trenutno šest u Odjelu, duže svaki preko 120 predmeta. Oko 550 predmeta je preuzeto od strane kantonalnih tužilaštava. Ostatak su većinom prijave koje su nam došle direktno uz jedan manji broj prijava koje su došle od Tužilaštva Bosne i Hercegovine”, navodi Hrvoje Čabrajić, šef Odjela za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala FBiH za FTV.
Iz Tužilaštva Kantona Sarajevo preuzeto je oko 250 predmeta, dok su Hercegovačko-neretvanski i Zapadnohercegovački kanton prebacili po dvadesetak. Predmeti visoke korupcije, poput predmeta “Incitat”, koji se odnosi na Ibru Berila i Bojana Bošnjaka, te “Koverta”, gdje su uhapšene sarajevske kantonalne ministrice, dio su ove statistike. Kao i slučajevi “Koridor” i višemilionske štete na tenderima bivših uprava Autocesta FBiH i nabavka linearnog akceleratora u UKC-u Tuzla.
“To su, otprilike, tužioci koji su većinom, možda njih 90%, radili u Tužilaštu Kantona Sarajevo. Pored tih tužilaca, koji su u novoj zgradi na novim računarima s novim zakonom o POSKOK-u, nije se ništa promijenilo unutar policijskih organa. Tužilašta, pa i ovaj organ, uslovljeni su radom policije”, ističe Semir Šarić, profesor kriminalistike na Univerzitetu “Džemal Bijedić” u Mostaru.
“Odakle toliki broj neriješenih predmeta u kantonalnim tužilaštvima? Podsjetit ću da je jedan od glavnih argumenata onih koji su se protivili uspostavu posebnih odjela na federalnom nivou bio taj da kantonalna tužilaštva i sudovi mogu komotno rješavati te predmeta. Ili nisu mogli ili nisu htjeli”, pojašnjava Eldan Mujanović, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA.
Da je potrebna izmjena zakona ukazuju i iz POSKOK-a. Ovim tempom s nedovoljnim brojem tužitelja Odjel neće imati efikasan rad kakav svi očekuju, gdje nema nedodirljivih, već će borba protiv visoke korupcije i dalje biti u fazi apstrakcije.
“Činjenica da tužitelji duže oko 120 predmeta je opterećavajuća. Mislim da će to imati značajan utjecaj na efikasnost ovoga odjela. U tom smislu poduzimaju se određeni koraci pa će se ići prema izvršnoj vlasti s prijedlogom izmjene zakona kako bi se cenzus regulirao i na taj način smanjio broj predmeta u određenoj mjeri te Odjel rasteretio”, kaže Čabrajić za FTV.
Ovaj mega tužilački projekt, sada zatrpan mega predmetima, dolazi kao dvadeset i prvo tužilaštvo u državi sa 16 policijskih agencija. Otkud onda više od 700 neriješenih predmeta i hoće li se dozvoliti da oni samo zamijene kantonalne ladice za federalnu, a nedodirljivi ostanu na slobodi?