Dok od primjene programa „Evropa sad 2“, koja je počela 2024. godine, više novca stiže u džep crnogorskih građana, taj novac još lakše odlazi – na sve, od osnovnih životnih namirnica, računa i stanovanja, do kupovine nekretnina, restorana i drugih svakodnevnih troškova.
Iako je program „Evropa sad 2“, koji se odnosi na 300.000 zaposlenih u Crnoj Gori, formalno donio veće zarade za najmanje 20 posto, građani i ekonomski analitičari procjenjuju da su istovremeno porasli i životni troškovi.
Ipak, iz Ministarstva finansija Crne Gore tvrde da je ovaj program pozitivno uticao na životni standard građana.
Uprkos takvom stavu, mnogi građani smatraju da program nije suštinski poboljšao kvalitet života. Među njima je i Bjelopoljac Kenan Idrizović.
„Smatram da bi povećanja plata odgovarala samo pod onim da su cijene jeftinije, što hrane, goriva a da ne pričam o cijenama režija koje svako domaćinstvo plaća. To jasno pokazuje da nije pozitivno uticalo na kvalitet života. Šta više, ova povećanja nisu dovoljna da bi čovjek mogao normalno da funkcioniše i živi sa tom platom“, kazao je Idrizović.
Sličnog je stava i Željka Radulović iz Podgorice.
„Cijene osnovnih životnih troškova porasle više od samog povećanja plate. Za većinu zaposlenih sa srednjim, prosječnim ili višim primanjima, povećanje je bilo znatno manje i nije pratilo rast troškova života. Dok je program ‘Evropa sad 2’ donio određeno poboljšanje za najugroženije, za većinu građana povećanje plate nije bitnije nadoknadilo evidentan rast cijena, pa se, nažalost, moj kvalitet života nije značajno promijenio“, rekla je Radulović.
Veći prihodi ne znače i veću kupovnu moć
Ekonomska analitičarka Mila Kasalica ocjenjuje da se, iako nominalno ima više novca, realno može kupiti manje.
“Iz marketa i sa pijace ne može donijeti isto ili više nego u prethodnom periodu. Cijene hrane i struje su bile primarni šokovi 2022. godine, što zbog globalnih kriza i oporavka od pandemije, što interno zbog nezaustavljivog rasta zarada u javnom sektoru”.
Kasalica ističe jasnu razliku između povećanih primanja i svakodnevne potrošnje.
„Posljednjih više od šest mjeseci poskupljenja svega (vode, ostalih komunalija, usluga, farmaceutskih proizvoda, opremanja stanja) uz diskretno uvećanje cijena hrane su obilježila spajkijevsko novo uvećanje minimalnih zarada u Crnoj Gori, koje je brzo postalo prosječna zarada od oko 1.000 eura za političko busanje u prsa nejunačka, a realno okončava u nedovoljnosti da se izvrše plaćanja mjesečnih obaveza, kupe potrepštine i uz napor promišlja godišnji odmor / septembarsko opremanje djece za školu“, kaže Kasalica.
Na pitanje kako vidi rast plata i njihovu održivost na duže staze, Kasalica ističe da su reforme sprovedene ishitreno, frenetično i bez adekvatne analize.
„Tako se u Crnoj Gori izvršavaju javne politike više od pola decenije“, dodaje.
Prema njenim riječima, rast zarada u državnoj upravi sam po sebi ne bi predstavljao značajan rizik da politička većina zna da čita zakone, da ih dosljedno primjenjuje i da ograniči lične i netransparentne interese.
„Međutim, okovani nestrateškim prioritetima zapošljavanja svakog iz partitokratskih kuloara, uz svakojake ridikulne diplomice, stigle su goleme potrebe izdataka za zarade, za tim u državnoj administraciji koji je neefikasan, neproduktivan, i zapušten u tviteranju i instagramisanju, kako bi se sakrilo neznanje u vezi sprovođenja javnih politika“, zaključuje Kasalica.
Namjera je ipak plemenita
Ekonomski analitičar Stevan Gajević kazao je da za poslodavce, povećanje bruto zarada predstavlja izazov i uvećanje troškova.
„Mali i srednji biznisi najviše su pogođeni – često nemaju dovoljno prostora pa ni elastičnosti tržišta da povećanje nadoknade kroz veću produktivnost, pa prenose teret na potrošače kroz više cijene proizvoda i usluga, čime doprinose inflaciji. U domenu konkretnog povećanja prosječnih zarada izvršeno je samo takozvano prelivanje sa doprinosa na neto zaradu, dok je u domenu minimalnih zarada administrativno povećanje izvršeno na teret poslodavaca“, kazao je Gajević.
Dodaje da realan rast zarada mora biti vezan za povećanje produktivnosti, inovacije u znanje i razvoj tržišta rada.
„Generalno, ako rast zarada nije zasnovan na stvarnom ekonomskom rastu, radnici mogu kratkoročno osjetiti dobrobit rasta zarada zasnovan na administrativnim uredbama, ali dugoročno mogu izgubiti kroz inflaciju i nesigurnost radnih mjesta. Bez rasta konkurentnosti i olakšica za zapošljavanje, kontinuirano povećanje zarada može natjerati poslodavce da smanjuju broj radnika, ili potpuno gase biznise“, rekao je Gajević.
Ističe da to ugrožava tržište rada i oporavak sektora malih i srednjih preduzeća.
„Biznis ambijent je opterećen barijerama, neefikasnom državnom administracijom, te nedostatak radne snage zbog masovnog zapošljavanja u državnom i javnom sektoru. Ako budžet ne prati rast plata kroz jačanje poreske baze, prijetnja fiskalnoj održivosti je ozbiljna“, zaključuje Gajević, koji dodaje da program „Evropa sad 2“ ima plemenitu namjeru – poboljšati standard građana.
Ministarstvo finansija: Stabilnost očuvana, inflacija pod kontrolom
Iz Ministarstva finansija poručuju da je program „Evropa sad 2“ osmišljen kako bi unaprijedio životni standard uz očuvanje javnih finansija.
„U 2024. prosječna godišnja inflacija iznosila je 3,3 posto, što je ispod očekivanja i projekcija. U prvih pet mjeseci 2025. inflacija je dodatno usporila na 3,1 posto, što je i dalje relativno niže u odnosu na prethodne godine“, saopšteno je iz ministarstva.
Dodaju da je akcija „Limitirane cijene“ značajno doprinijela stabilizaciji inflatornih kretanja, što je pomoglo u očuvanju kupovne moći građana.
„Inflacija je krajem 2024. opala i bila niža nego u pojedinim članicama Evropske unije.“
Ministarstvo ističe da će i dalje pratiti ekonomske trendove i, po potrebi, uvoditi nove mjere uz očuvanje fiskalne discipline i podršku domaćoj proizvodnji.
“Vlada će svakako i dalje, uz očuvanje fiskalne discipline, ciljanu poresku politiku i podršku domaćoj proizvodnji, nastaviti aktivno da prati makroekonomsku situaciju i da analizira inflatorne trendove i da, u skladu sa potrebama tržišta, reaguje uvođenjem novih neophodnih fiskalno odgovornih mjera”, saopštili su iz Ministarstva finansija.