Hoćemo li ostati bez šećera?
[{“img”:”/img/vijesti/2025/12/secer10.jpg”,”full”:”/img/vijesti/2025/12/secer10.jpg”,”caption”:””,”bg”:”191d28″}]
Evropska industrija šećera suočava se s jednom od najtežih kriza u posljednjih nekoliko decenija, a posljedice su već vidljive na terenu. Zbog naglog pada cijena, visokih zaliha i slabe profitabilnosti, u Evropskoj uniji je najavljeno zatvaranje najmanje pet šećerana, dok pojedini pogoni razmatraju obustavu prerade.
Stručnjaci upozoravaju da se sektor nalazi u svojevrsnom slobodnom padu, pri čemu trenutni tržišni uslovi čine proizvodnju šećera iz šećerne repe sve manje održivom, piše Biznisinfo.ba.
Pad cijena i rekordne zalihe
Glavni problem proizvođača je oštar pad cijena šećera na evropskom tržištu, koje su u pojedinim državama pale ispod uvozne paritetne cijene. Istovremeno, zalihe šećera su na vrlo visokom nivou, što dodatno pritišće cijene i smanjuje prostor za oporavak.
Nakon nekoliko godina snažne proizvodnje i dobrih prinosa, tržište je preplavljeno šećerom, dok je potražnja oslabila zbog:
- promjena u potrošačkim navikama,
- smanjenja upotrebe šećera u prehrambenoj industriji,
- jače konkurencije iz uvoza.
Šećerane zatvaraju pogone
U takvim uslovima, zatvaranje proizvodnih kapaciteta postaje neminovno. Prema dostupnim informacijama iz agrarnih i industrijskih izvora, najmanje pet šećerana u EU već je najavilo gašenje ili prestanak prerade, dok jedna fabrika neće učestvovati u narednoj kampanji prerade šećerne repe.
Riječ je o potezima koji bi trebali smanjiti ponudu i stabilizirati tržište, ali koji u kratkom roku znače gubitak radnih mjesta i pad domaće proizvodnje.
Šta to znači za poljoprivredu
Kriza u industriji šećera direktno pogađa i poljoprivrednike, posebno proizvođače šećerne repe. U više država članica već je najavljeno:
- smanjenje površina pod repom,
- raskid ugovora s dijelom proizvođača,
- niže otkupne cijene za narednu sezonu.
Time se dodatno smanjuje interes za ovu kulturu, što dugoročno može dovesti do strukturnog pada proizvodnje šećera u Evropi.