Stručnjaci: Netanyahu neće ući u sukob s Trumpom

aljazeera
Izvor: aljazeera

Stručnjaci vjeruju da je Netanyahu svjestan da će ga svaki sukob s Trumpovom administracijom stajati velikih gubitaka kada su u pitanju status i sigurnost Izraela, a možda i njega osobno.

Stručnjaci vjeruju da izraelski premijer Benjamin Netanyahu neće ulaziti u sukob s novim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom oko sporazuma o prekidu vatre u Pojasu Gaze i pitanja razmjene zarobljenika, posebice u prvih sto dana njegova mandata.

Akademik i stručnjak za izraelska pitanja Muhannad Mustafa smatra da je Netanyahu itekako svjestan da će ga svaki sukob s Trumpovom administracijom stajati velikih gubitaka kada su u pitanju status i sigurnost Izraela, a možda i njega osobno rušenjem vlasti.

U kontekstu navedenog, bivši američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Mark Pfeifle iznio je u emisiji “Tijek događaja” tvrdnju da Trump ima veliki utjecaj na Netanyahua te istaknuo kako američki predsjednik želi vidjeti brze rezultate po pitanju Gaze. kako bi nastavio sa svojim većim ambicijama u regiji.

Tijekom prve faze sporazuma, koja će trajati 42 dana, očekuje se da će Izrael osloboditi oko 2000 Palestinaca, uključujući neke koji su osuđeni na doživotni zatvor, u zamjenu za 33 izraelska zatvorenika. Prvog dana prekida vatre puštene su tri zatvorenice u zamjenu za 90 palestinskih zatvorenika s okupirane Zapadne obale, uključujući Jeruzalem.

‘Vršenje pritiska na sve strane’

Netanyahu se suočava s izazovom iznutra u vidu svog saveznika ministra financija Bezalela Smotricha, koji ne samo da zagovara nastavak rata nakon prve faze sporazuma, već poziva na potpunu okupaciju Pojasa Gaze i nametanje Izraelska vojska vlada njime, prema Mustafi.

Istraživač političkih i strateških pitanja Saeed Ziad istaknuo je da palestinski otpor računa na četiri glavna čimbenika: uspjeh prve faze sporazuma, iskorištavanje nove američke pozicije, ponovnu izgradnju unutarnje strukture i zadržavanje 70 posto zatvorenika kao pregovarački adut.

Što se tiče uloge američkog posrednika, Pfeifel je kazao kako vjeruje da Trumpov izaslanik za Bliski istok Steven Witkoff ima široke ovlasti predsjednika da vrši pritisak na sve strane da se postigne rješenje.

Pfeifel je izrazio uvjerenje da uspjeh dogovora ovisi o suradnji svih u regiji, a posebno bogatih arapskih zemalja, u pružanju financijske potpore za obnovu i vršenju pritiska na Islamski pokret otpora (Hamas) u Gazi kako bi spriječio bilo kakve buduće napade.

Sporazum o prekidu vatre između Hamasa i Izraela stupio je na snagu u nedjelju, a njegova prva faza trajat će 42 dana, tijekom kojih će započeti pregovori o drugoj, a potom i trećoj fazi, uz posredovanje Katara, Egipta i SAD-a.

Izgledi sporazuma

Mustafa je izrazio uvjerenje da bi Netanyahu “mogao prihvatiti prijelaz na drugu fazu sporazuma u zamjenu za politički ustupak, koji bi se ogledao u obećanju SAD-a da će pronaći zamjenu za vladavinu Hamasa u Gazi”, što bi moglo predstavljaju za njega “političku pobjedu” koju bi prezentirao svojim partnerima u vladi.

O mogućnostima i izgledima sporazuma, Feifel je kazao kako očekuje da će Trump izvršiti pritisak na svoje saveznike u arapskom svijetu kako bi pridonijeli uspjehu mirovnog procesa. Istaknuo je kako američki predsjednik to putovanje smatra dijelom svog političkog naslijeđa.

Ziad je tvrdio da normaliziranje i oživljavanje tog pitanja Netanyahu vidi kao “strateški cilj koji bi ga mogao spasiti od domaće političke krize”, što bi ga moglo potaknuti da postigne napredak u održavanju sporazuma o Gazi i razmjeni zarobljenika.

Osporavanja i bojazni po tom pitanju nisu isključeni jer su, prema mišljenju stručnjaka, kontradiktorne izjave izraelskih dužnosnika o sporazumu nakon prve faze “zabrinjavajući pokazatelj predanosti izraelske vlade tome”.

Mustafa je istaknuo kako 70 posto Izraelaca, prema ispitivanjima javnog mnijenja, ne želi nastavak rata, što dodatno pojačava pritisak na Netanyahua da nastavi s provedbom sporazuma.

Ziad smatra da je Potop al-Aksa donio oštar zaokret na putu normalizacije u regiji, vraćajući palestinsko pitanje na prvo mjesto arapskih prioriteta nakon što je bilo potisnuto sukobima između religijskih skupina i građanskim ratovima.