Američki predsjednik Donald Tramp poznat je po kontroverznim trgovinskim politikama koje su snažno uticale na svjetsku ekonomiju. Jedan od njegovih najdrastičnijih alata bili su tzv. sekundarni carinski takse. Ove carine nisu direktno usmjerene na proizvode iz određenih zemalja, već na zemlje koje uvoze te proizvode, s ciljem prisiljavanja tih država da mijenjaju svoje ekonomske i političke stavove.
Sekundarne carine omogućavaju Sjedinjenim Državama da koriste svoju ekonomsku moć, najveće tržište na svijetu, kako bi prisilile druge države na geopolitičke i ekonomske ustupke. Trampova administracija je tri puta prijetila uvođenjem sekundarnih carina, uključujući prijetnje carinama od 25 posto na naftu uvoženu iz Venecuele. Slično, zemlje koje i dalje uvoze energente iz Rusije mogu postati ciljevi ove trgovinske politike.
Za Bosnu i Hercegovinu, ovo ima posebnu težinu, jer naša zemlja prirodni gas dobavlja iz Rusije. Iako BiH nije direktno u trgovinskim odnosima s Rusijom, ovisnost o ruskom plinu može postaviti zemlju na put da se suoči s potencijalnim američkim carinama, ukoliko Tramp odluči primijeniti sekundarne carine na države koje surađuju s Rusijom.
Bosna i Hercegovina, kao i mnoge druge zemlje, oslanja se na Rusiju kao ključnog dobavljača prirodnog plina. To bi moglo postati problematično u kontekstu američkih sankcija i trgovinskih pritisaka, jer Trampova administracija u prošlosti nije oklijevala u uvođenju sankcija ili prijetnji sekundarnim carinama prema onima koji posluju s Rusijom.
Zbog trenutnih veza s Rusijom i ovisnosti o ruskom plinu, BiH bi mogla biti izložena prijetnji sekundarnim carinama, ukoliko se Trampova administracija odluči za ovakve mjere. Ove carine ne bi direktno pogodile BiH, već bi se usmjerile na zemlje koje uvoze ruske energente, što uključuje i BiH. Dodatno, situacija bi se mogla promijeniti s razvojem novih plinskih interkonekcija, kao što je Južna plinska interkonekcija, koja bi omogućila uvoz američkog ukapljenog plina, smanjujući ovisnost o ruskim energentima.
Dok BiH nastoji diversifikovati svoje izvore energije i smanjiti ovisnost o Rusiji, izazovi s američkom trgovinskom politikom i sekundarnim carinama mogli bi postati ozbiljan faktor u oblikovanju budućih odnosa s SAD-om. U tom kontekstu, BiH mora biti spremna na moguće promjene u energetskoj politici kako bi izbjegla potencijalne ekonomske posljedice koje mogu nastati zbog ovisnosti o ruskim energentima.