Generalna skupština UN-a usvojila je rezoluciju kojom 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija je većinom glasova usvojila Rezoluciju o Srebrenici.
Za je glasalo 84, protiv je bilo 19, a suzdržano 68 članica.
Rezoluciju su predložile države koje s tim imaju teško historijsko iskustvo – Njemačka i Ruanda. Tekst su naknadno sponzorirale još 34 države među kojima su sve bivše jugoslavenske republike osim Srbije i Crne Gore.
Generalna skupština UN-a je Rezoluciju naziva Međunarodni dan sjećanja i obilježavanja genocida počinjenog u Srebrenici 1995. donijela pozivajući se na presude Međunarodnog suda pravde te Međunarodnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, a naglašava da je krivična odgovornost za genocid individualizirana.
Šta donosi rezolucija?
Rezolucijom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida počinjenog u Srebrenici 1995. koji će se obilježavati svake godine.
Također se osuđuje svako negiranje genocida u Srebrenici i poziva se sve države da spriječe negiranje genocida čuvanjem utvrđenih činjenica, uključujući i kroz svoje obrazovne sisteme.
Rezolucijom se osuđuje veličanje presuđenih ratnih zločinaca.
Također se naglašava važnost dovršetka procesa pronalaska i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici.
Rezolucija podsjeća sve države na obaveze iz Konvencije o genocidu koje podrazumijevaju sprečavanje i kažnjavanje genocida, te poštivanje relevantnih odluka Međunarodnog suda pravde.
Ambasadorica Njemačke istakla važnost rezolucije
Ambasadorica Njemačke u Ujedinjenim nacijama Antje Leendertse je tokom svog obraćanja istakla važnost rezolucije, naročito kada je riječ o zabrani negiranja genocida.
“Lažni navodi o ovoj rezoluciji se šire, ona nije protiv Srbije niti bilo kojeg člana. Sudite ovom tekstu po njegovom meritumu i odajte počast stradalima”, istakla je Leendertse.
Poruke Bećirovića i Lagumdžije
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović i ambasador BiH u Ujedinjenim nacijama Zlatko Lagumdžija, koji su proteklih dana i sedmica intenzivno lobirali za usvajanje rezolucije o genocidu o Srebrenici, poslali su poruke prije početka zasjedanja Generalne skupštine UN-a.
“Učinili smo sve što smo mogli i znali. Savjest nam je mirna. Neka pobijedi istina”, poručio je preko svog službenog Facebook profila predsjedavajući Bećirović.
Lagumdžija je ustvrdio “da smo ušli u posljednje minute utakmice“.
https://t.co/Twb5n5qTEg Ušli smo u poslednje minute utakmice. Vjerujem u bolji i pravedniji svijet. Ujedinjeni u različitostima. Nećemo stati u borbi protiv negatora genocida koji priželjkuju nekažnjeno ponavljanje mračnih poglavlja istorije.
— Zlatko Lagumdžija (@LagumdzijaZ) May 23, 2024
“Vjerujem u bolji i pravedniji svijet. Ujedinjeni u različitostima. Nećemo stati u borbi protiv negatora genocida koji priželjkuju nekažnjeno ponavljanje mračnih poglavlja istorije”, napisao je Lagumdžija na društvenoj mreži X.
Srbija lobirala protiv rezolucije
Narodna skupština Repulike Srpske (NSRS) je u srijedu usvojila izjavu kojom protestuje zbog rezolucije, a predsjednik tog bosanskohercegovačkog entiteta Milorad Dodik je na društvnoj mreži X napisao kako bi usvajanje rezolucije nanijelo nepopravljivu štetu i označiti kraj BiH.
On prijeti da će se Republika Srpska, u kojoj se nalazi Srebrenica, odvojiti od Bosne i Hercegovine ako rezolucija bude usvojena.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić je s blagoslovom patrijarha Srpske pravoslavne crkve Porfirija prije glasanja otišao u New York gdje nastavlja lobirati protiv rezolucije.
U Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacij ne postoji mogućnost veta. Za razliku od Vijeća sigurnosti, gdje pet stalnih članica ima pravo veta na rezolucije, Generalna skupština djeluje na principu suverene jednakosti, pri čemu svaka država članica ima jedan glas.
Srbija i RS su protiv rezolucije u UN-u ponajprije računale na podršku Rusije i Kine te prijateljskih zemalja Afrike i Južne Amerike.
Više od 8.000 ubijenih
Za genocid i zločine na istoku Bosne i Hercegovine nad više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka u julu 1995. godine pred međunarodnim sudovima, uključujući i UN-ov Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, osuđeno je više od 50 vojnih i civilnih čelnika Republike Srpske, na više od 700 godina zatvora.
Među osuđenim na doživotne kazne zatvora su i prvi predsjedik RS-a Radovan Karadžić i general vojske RS-a Ratko Mladić.
Sve detalje sa današnjeg zasjedanja Generalne skupštine UN-a na kojem je usvojena Rezolucija o genocidu u Srebrenici možete pronaći na ovom linku.