Odluka se odnosi na dio programa koji obrađuje temu “Republika Srpska i obrambeni obori”.
Danas je Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio odluku koja iznosi moć nastavnog plana i programa za povijest slučaja za IX klasu osnovnih škola u Republici Srpskoj. U objašnjenju odluke spornije stvari zbog kojih je udžbenik zabranio.
Prema detaljima objavljenim na službenom mjestu Ustavnog suda BiH, odluka u slučaju da je usvojena u Vijeću odluke U-20/24, koja je Ustavni sud utvrdio da je članak 4) stavak 4.) Obrazovanja pravilnika za kurikulum Republika Srpska (“Službeni Gazette of RS” br. 77/24) i doprinos povijesti nastavnog tečaja za osnovnu školu IX razreda u odjeljku 11. Republika Srpska i rat obrane obitelji “nisu u skladu s umjetnošću. I / 2. i iii / 3.b) Ustav Bosne i Hercegovine i protivno su standardima iz Okvirnog zakona o visokom obrazovanju i zajedničkoj jezgri kao odluci institucija Bosne i Hercegovine. Stoga su navedeni činovi postavili s vlasti i oni su prestali biti valjani od dana svoje objave u broju 77/24 “Službeni glasnik Republike Srpske”.
Poštivanje državnih zakona
Odluci Ustavnog suda zabranjena je podučavanje za povijest nastavnog predmeta za IX ocjenu osnovne škole na temelju str. 185-192. Udžbenik “Povijest za 9. osnovnu školu”, čiji je izdavač javno poduzeće “Institut za učitelje i nastavne fondove” Ad Istočni Sarajevo, neophodan za 2024. godinu, koji je odobren Zakonom Ministarstva br. 07.041 / 052– 4017-1 / 18 25. lipnja 2018 godina. Za provedbu ove odluke, Ustavni sud zadužen za ministra za obrazovanje i kulturu Republike Srpske i direktor Republičkog pedagoškog instituta Republike Srpske.
Ustavni sud u obrazloženju odluke, između ostalog, podsjetio je na trenutne prakse tumačenja članka I / 2. Ustav BIH -a, prema kojem ovaj članak sadrži načelo vladavine zakona i da načelo vladavine zakona podrazumijeva da svi zakoni, drugi propisi, kao i postupci vladinog vlasnika moraju biti u skladu s Ustavom . Ovaj načelo zahtijeva da se svi entitet i kantonalni ustav, zakoni i drugi propisi moraju uskladiti s ustavnim načelima, što dodatno znači da pravni sustav počiva na hijerarhiji pravnih djela kao Ustava kao najviših pravnih čina. Podsjetio je i na vlastiti stav o ustavnoj obvezi poštivanja državnih zakona, prema kojima su entitetski zakoni propisani državnim zakonima pokreću pitanje Ustava takvih zakona u smislu odredbi III / 3.B) BiH -ovog Ustava ” , i obveze koje nametanje državnih zakona moraju poštovati. Stoga se može dogoditi kršenje članka III / 3.b) BIH Ustava, uključujući načela vladavine zakona navedenih u članku I / 2. Ustav BIH Ako zakoni o subjektu nisu usklađeni s državnim zakonom koji sadrži takav zahtjev u relevantnom polju.
Ustavni sud ponovio je da okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju služi kao država država regulira područje obrazovanja općenito i u načelu, dok savezne jedinice ostaju da reguliraju ovo područje preciznije, ali obvezno u skladu s državom zakon. Istaknuo je da je na temelju Zakona o okviru jasan pravni okvir također uspostavio RS Ministarstvo obrazovanja i kulture za organiziranje obrazovanja, koje se, između ostalog, temelji na vladavini zakona i poštovanju ljudskih prava; razviti svijest o pripadnosti stanju Bosne i Hercegovine, vlastite kulturne samosvijesti, jezika i nasljeđivanja, na način u skladu s civilizacijskim opterećenjima; i da su informacije ili znanje uključeno u kurikulum podržati i njegovati različite kulture, jezike i religiju učenika i razvijati toleranciju na raznolikost, multiperfektivnost, otvorenost, kritičko razmišljanje i razumijevanje konteksta.
– U tom pogledu, Ustavni sud napominje da sadržaj programa – sadržaj programa “Republika Srpska i obodici obrane” propada da je kurikulum predviđen da svi studenti trebaju podnijeti sljedeće teme: “Republika Republika Republika Serbic i Očevi obrane (1992-1995), Patnje i zločini protiv Srpskog naroda nakon Daytonovog sporazuma – kultura sjećanja u lokalnoj zajednici. “[o]Borbene okolnosti i važnost vojske Republike Srpske, navodite uzroke i posljedice obrane oca iz vojske republike Srpske, ratni fokus i njihovu važnost, kao i najbolje što do kraja u XX stoljeću, Navedite primjere uništenja kulturne i povijesne baštine srpskog naroda, procijenite važnost njegovanja kulture sjećanja žrtvama očeva obrane, kao i tradicije i kultura srpskog naroda “ – Navedeno je.
Uključujući sadržaj s relevantnim odredbama okvirnog zakona, Ustavni sud napominje da iz spornog dijela kurikuluma, tj. Teme koju bi trebali obraditi, slijedi da teme povezane s republikom Srpskom i srpskom narodom uključuju a Većina nastavnog programa osnovne škole. Ustavni sud smatra da se takav pristup, koji je isključen perspektivama članova drugih etničkih skupina, ne može održati u skladu s obvezom Ministarstva da podrži i njeguje različite kulture, jezike i relevantne i njeguje različite kulture i tolerancija na raznolikost. Iz osporavanih odredbi, uopće nije jasno kako i kako su popisi navedeni članovima drugih sastavnih naroda i članova grupe drugih. Također je nejasno da pripadnici drugih sastavnih naroda i drugih u obrazovnom procesu omogućava, s vlastitim kulturnim identitetom, također razviti svijest o stanju Bosne i Hercegovine, razumiju i njegovanje nacionalne baštine i kulturne imovine i razvijaju razlike u poštovanju uvažavanja uvažavanja uvažavanja poštovanja i mišljenja drugih na način koji potiče jednakost i toleranciju. U situaciji kada kontroverzne odredbe nastavnog plana i programa sprječavaju povijesne vizije drugih društvenih skupina u praktičnoj provedbi nastavnog plana i programa, Ustavni sud smatra da se sporne odredbe nastavnog plana i programa ne mogu održati u skladu s načelima koja su upućena u članku 3. Zakona o okviru.
Pristranost i neravnomjerne prezentacije
Također, zbog činjenice da se osporene odredbe Pravilnika i Priloga u većem dijelu odnose na Republiku Srpsku i srpski narod u Bosni i Hercegovini, Ustavni sud smatra da nastavni plan u spornom dijelu ne zadovoljava ni zahtjev multiperspektivnosti na koji je ukazano u Zajedničkoj jezgri.
Ustavni sud ukazuje da se takav pristup naročito ukazuje nužnim u multietničkim državama kakva je Bosna i Hercegovina. Ustavni sud smatra da je, primjenjujući standarde iz Okvirnog zakona i Zajedničke jezgre, nastavni program za historiju za period od 1992. do 1995. godine bilo nužno koncipirati tako da pokriva više različitih perspektiva kako bi se dobila što objektivnija i cjelovitija slika prošlih događaja, te uvažavale različite perspektive i iskustva različitih etničkih, vjerskih i kulturnih grupa u Bosni i Hercegovini. Bez takvog pristupa nije moguće ostvariti cilj obrazovanja u Bosni i Hercegovini, prema kojem je, u smislu člana 3. stav 2. tačka d) Okvirnog zakona, nužno osigurati da učenici, na način koji je u skladu s civilizacijskim tekovinama, upoznaju i uvažavaju druge i drugačije, poštujući različitosti i njegujući međusobno razumijevanje, trpeljivost i solidarnost među svim narodima i zajednicama u Bosni i Hercegovini. U tom pogledu, Ustavni sud zapaža da je na nužnost primjene tog načela ukazano u Preporukama Vijeća ministara BiH.
Osim toga, Ustavni sud napominje da preporuke sigurnosti i suradnje u Europi, kao i preporuka Europske komisije protiv rasizma i netolerancije, da postoje značajni problemi u Bosni i Hercegovini u provedbi povijesti povijesti, koja dovodi do pristranosti i neujednačenih prezentacija događaja od 1992. do 1995. godine. Ustavni sud također ukazuje na to da je nužnost provedbe ovih načela utvrđena u članku 2.3. Smjernice za pisanje udžbenika povijesti, kao i u relevantnim odredbama zajedničkog jezgara za povijest, u kojem se naglašava načelo multiperfektivnosti u proučavanju povijesti.
Ustavni sud zapaža da su upravo osporene odredbe Pravilnika i Priloga bile temelj za pisanje udžbenika koji je odobrilo Ministarstvo. Dalje, Ustavni sud zapaža da je već u predgovoru udžbenika navedeno: „U žiži su srpski narod i Bosna i Hercegovina.“ Također, nakon uvida u sadržaj udžbenika, Ustavni sud zapaža da je „9. januar“ označen kao Dan Republike Srpske, rat u Bosni i Hercegovini je predstavljen kao građanski rat, prezentirana je „Deklaracija Skupštine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini“, navedeno je da su institucije Bosne i Hercegovine zajedničke institucije. Osim toga, navedeno je da Republika Srpska „[nj]eguje bliske veze sa svojom maticom Srbijom“, da je „[o]Dluka na Brcko statusu, koji je u ratu na srpskom bio […] na štetu srpskog entiteta “. Zatim, Ustavni sud posebno naglašava da je navedeno: “[p]Rotiv interesa republike srpske često su bile odluke Ureda visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH -a, “a zatim je ime” izdaje “i zadaci” pitali “koje su dvije institucije da potkopaju kompetenciju Republika Srpska i BIH centralizacija? “. Pored toga, navedeno je “[u] Ustavni sud BIH -a i stranih sudaca prevladao je u važnim slučajevima srpskih i hrvatskih sudaca. Stoga je Ustavni sud donio odluke o: konstitutivnosti svih triju nacija u čitavom prostoru BiH, izazovu republike srpske (grb), kao i na dan Republike, itd. “.
Isticanje 9. januara kao Dana RS
Ustavni sud smatra da se dopuštanje takve prezentacije u udžbeniku ne može smatrati komplementarnom s obvezom koja proizlazi iz članka 3. stavka 2. točaka C) Zakona o okviru, prema općim ciljevima obrazovanja, koji su zastupljeni od strane generala Vrijednosti, “Promicanje ljudskih prava i temeljnih sloboda i priprema svaku osobu za život u društvu koje poštuje načela demokracije i vladavine zakona.” U skladu s tim, Ustavni sud naglašava da obrazovni sadržaji, posebno oni koji se odnose na povijest i društvo, moraju biti usklađeni s pravnim normama i demokratskim vrijednostima kako bi se spriječila diskriminacija, revizionizam, ideološka manipulacija ili indoktracija djece. U tom smislu, Ustavni sud podsjeća da obrazovanje igra ključnu ulogu u oblikovanju društvene svijesti i razumijevanju važnosti usklađenosti s vladavinom zakona, što uključuje obvezu poštivanja konačnih sudskih odluka. Također, nesputavanje genocida i ratnih zločina u relevantnom kontekstu je trivijaliziran i negativno utječe na proces pomirenja, u suprotnosti od ustava BiH, mira, pravde, tolerancije i pomirenja “i da,” demokratske vlasti i fer postupci najbolje uspostaviti mirnu miru Odnosi u pluralističkom društvu […]”
Prezentacija Ustavnog suda kao što je učinjeno u udžbeniku izravno potkopava povjerenje u pravni poredak države, što je protivno poštovanju načela demokracije i vladavine zakona. U tom pogledu, Ustavni sud ukazuje da je naglasak “9. Siječanj “Kao dan Republike Srpske ili upotreba sintakte” Zajedničke institucije “za institucije Bosne i Hercegovine, bez veze s konačnim i obvezujućim odluke Ustavnog suda, dodatno upućuje na nepoštivanje načela ustavne vladavine prava. Navodeći da su “odluke Ureda visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH često bile protiv interesa Republike Srpske” i postavljajući poučna pitanja poput “Koje su dvije institucije služile za potkopavanje nadležnosti Republike Srpske” Srpska?” za učenike 9. razreda osnovnih škola u Republici Srpskoj dovodi samo do stvaranja negativnih stavova prema državnim institucijama i institucijama uspostavljenim Općim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini. Na ovaj način se narušava i svijest o pripadnosti Bosni i Hercegovini, što je u izravnoj suprotnosti s ciljem obrazovanja navedenim u članku 3. Okvirnog zakona, koji nalaže „razvijanje svijesti o pripadnosti državi Bosni i Hercegovini“. “.
Stoga, Ustavni sud zaključuje da način na koji je napisan nastavni program, u dijelu koji se odnosi na period od 1992. do 1995. godine, ne zadovoljava standarde iz čl. 2, 3, 36. i 42. Okvirnog zakona i Zajedničke jezgre.