Burnout je možda jedna od reči koje smo tokom poslednjih nekoliko godina uvrstili u svoj regularni vokabular. Iako su i naši roditelji (a i njihovi) dolazili u ista stanja, osim žargonskog – Izgoreo sam nije bilo detaljisanja na tu temu. Međutim, smena generacija donosi i smenu u promeni uverenja. Dok su možda naši prethodnici verovali da je stanje prekovremene iscrpljenosti samo nešto na šta se treba navići i pregurati ga, danas aktivno pronalazimo načine koji nam pomažu ne samo da smanjimo proces oporavka već i da preveniramo da do izgaranja uopšte dođe. Iako izgaranje nije vezano samo za posao, već smo pisali i o socijalnom i sezonskom sagorijevanju, ovoga puta u fokusu su nam mikro-rituali koji će nam pomoći da uspostavimo tu radni život rutina ravnoteže o kojoj svi pričaju.
Burnout sindrom: Kada radni život ravnoteža postaje ugrožena
Kako jesmo u periodu kasna faza kapitalizma, nije ni čudo da produktivnost postaje jedina valuta vrednosti. Bez obzira da li se radi o korpo setingu, o roditeljstvu ili jednostavnom hobiju, pritisak koji dodatne obaveze stvaraju nekad može biti toliko preplavljujući da nas dovodi u stanje zamrznutosti. Izgaranje često nije samo nagli osećaj da smo se gurnuli preko svojih kapaciteta, on nekad dođe toliko tiho da kada eruptira nismo sigurni šta nas je snašlo. Nekada to izgleda tako što se osećate jako produktivno, ti overarchive za sve zadatke, u vašem izvještaju stoji da ste vi naprijed, ali onda dođe jedan lošiji dan kada se čini da ništa ne ide od ruke – a za njim i drugi, pa i treći…Dok primetimo da nešto nije u redu i da smo stalno pod stresom, već postaje kasno, a opravak od takvog stanja se produžava dovoljno da situacija izgleda bezizlazno. Međutim, dobra stvar je da se sve češće priča o tome, a ona malo lošija je da je način na koji ćemo se nositi i izaći na kraj s tim, nešto što moramo uraditi sami. Naravno, uz podršku okoline koja je u većini slučajeva ne samo poželjna, nego i neophodna. Veliki broj ljudi svoje najveće napore ulaže upravo u posao, što dovodi do toga da ostali jednako važni (ili čak važniji) segmenti života trpe. A kada osećate da nije uspjelo na svim poljima, to može postati (ponekad iskrivljena) realnost. Međutim, često se oslanjamo na to da će nam prijatelji i porodica oprostiti za našu smanjenu prisutnost, više nego sistem KPI-eva i poslodavci (koji se btw, neretko nalaze u sličnim situacijama).
Šta možemo da uradimo da bismo sprečili izgaranje?
Zapravo, mnogo toga – samo što rešenja koja su jednostavna i stoje nam ispred nosa u stanju povećanje preosetljivosti na stresore nisu ni vidljiva, niti izgledaju realno dostižna. Ali najveći problem leži u tome, da dok smo vežbali rituale koji su nas doveli do nekih rezultata na poslu, ne pridajemo značaj onima koji favorizuju odmor koji je sastavna komponentna svakog produktivnog procesa. U nastavu teksta, podelićemo mikro-rituale koji nam mogu pomoći na dva segmenta: one koje možemo primeniti u toku radnog vremena i one kojima prioritizujemo briga o sebi u slobodnim satima. Ali pre nego što se dalje upustimo, svesni smo da različiti poslovi imaju i različite izazove, tako da se vodite krilaticom iz tarota – uzmi ono što ti treba, a ostalo ostavi iza sebe.
Mikro-ritali koji nam pomažu da preguramo radni dan
Pažljivo jutro i postavljanje ciljeva za dan
Ne moramo da vam kažemo da dve kafe nisu zamena za doručak, ali možemo da vam namestimo kortizol stomak može pojaviti kada ovakvi rituali postanu hornično stanje. Kortizol je najviši ujutru jer nam pomaže da se probudimo, a kafa ga dodatno stimuliše, pa ako ste naročito anksiozni ujutru, ovo može biti jedan od uzroka. Na kraju dana, neprestani rad bez goriva u vidu hrane, može dovesti do pregorevanja čak iako ste tako navikli da živite decenijama. Zato, prvo vodite računa o svom tijelu. A onda, kada sednete za vaš kompjuter uradite određivanje prioriteta zadataka koje ste planirali za taj dan. Takva orijentacija, i promišljanje unapred može doći do redukcije stresa i omugućiti vam da sa boljim fokusom odradite ono što je neophodno. Osim toga, iako šetnja do posla tokom hladnijih meseci ne deluje privlačno, probajte da na početku dana imate 15 minuta za sebe, bilo da se radi o hodanju, preslušavanju omiljenih pesama ili samo vožnji do posla u totalnoj tišini. Takvi periodi mogu iznedriti korisne koncepte i planove za dan.
Postavka dubokog fokusa je tvoj najbolji prijatelj
Ukoliko uvedete blokove vremena u kojima ćete isključiti sve notifikacije, staviti ne ometaj znak, moćićete na miru da se posvetite onim zadacima koji stvarno zahtevaju više pažnje. Sastanci, odgovaranje na mejlove i drugi zadaci su sastavni deo posla, ali potrebno je vreme i kada možemo dublje da se posvetimo nečemu bez multi-taskinga koji takođe može dovesti do pregorevanja.
ODMORITE SE!
Često smo u stanju da sebe gurnemo u ambis tako što ćemo samo želeti da završimo saaamo još tu jednu stvar, posmatrajući odmor kao na nagradu koju tek treba da zaslužimo. Međutim, sigurno ste primetili da čak i ako radite potpuno posvećeno nekoliko sati za redom, oni preostali u toku radnog vremena postaju mučenje jer ste iskoristili sve svoje resurse. Zato, zakažite svoje pauze u kalendaru, isto kao što zakazujete i sastanke. One su neophodan deo svakog dana i produktivnost ne postoji u stanju večnog umora.
Revidirati
Na kraju dana, odvojte 10 minuta da revidirate sve što ste uradili i sve što niste stigli. Ukoliko vam i 10 zvuči previše, probajte sa dva. Potrebno je da imamo uvid u to koliko nam zaista treba vremena da neke stvari završimo. Ako vam je potrebno dva sata više za određeni zadatak, planiranje da ga sutra odradite u roku od jednog neće pomoći. To ne znači da ste lenji, već da vam treba onoliko vremena koliko vam treba. Na kraju krajeva, osećaj realnog planiranja će dovesti do osećaja smirenosti i bolje automatizacije, a sledeći dan neće krenuti sa panikom.