Grudi se prirodno menjaju tokom života žene – usled hormonskih promena, menstrualnog ciklusa, trudnoće, dojenja ili uzrasta. Ipak, neke Smjene grudi mogu biti znak da je vreme za dodatni oprez i posetu lekaru. Saznanja o sopstvenom telu i samopregledi, kao i redovni godišnji pregledi… Sve ovo može biti mogu biti ključno u ranom otkrivanju potencijalnih problema.
Koje promjene postoje na grudima?
Tkivo dojki sastoji se od žlezdi, masnog i vezivnog tkiva, a sastav se menja tokom života žene pod uticajem hormona, starosti, trudnoće, dojenja i telesne mase. U mladosti, žlezdano tkivo dominira, dok s godinama raste udeo masnog tkiva, naročito posle menopauze. Hormonske promene tokom menstrualnog ciklusa takođe mogu izazvati osećaj napetosti, otoka ili bolova u dojkama, što je najčešće bezopasno i prolazno.
Međutim, tkivo dojki može biti podložno različitim promenama – od benignih, poput cisti i fibroadenoma, do ozbiljnijih stanja poput karcinoma dojke. Promene se mogu manifestovati kao kvržice, zadebljanja, promene u veličini ili obliku dojke, uvlačenje bradavice, iscedak, crvenilo ili bol.
Zato je važno redovno pratiti stanje svojih dojki, kroz samopreglede i preventivne preglede kod lekara. Upoznavanje sa sopstvenim telom najbolji je način da na vreme uočite bilo kakvu promenu i reagujete na pravi način. Zdrave navike i redovni pregledi ključ su očuvanja zdravlja dojki.
Promene na dojkama koje se ne smeju ignorisati
Iako većina promena na dojkama nije razlog za paniku, postoje simptomi koji zahtevaju brzu reakciju:
- “676” podatkovni kraj=”789″>”678″ podatkovni kraj=”789″>”678″ podatkovni kraj=”715″> Oticanje, kvržice ili zadebljanje što ranije nije postojalo, posebno ako su bili prisutni samo u jednoj dojci.
- “792” podatkovni kraj=”881″>”792″ podatkovni kraj=”811″> Smjene kože poput crvenila, bora, ljuskanja ili povlačenja kože dojke.
- “884” podatkovni kraj=”945″>”884″ podatkovni kraj=”921″>Promena veličine ili oblika dojke bez očiglednog razloga.
- “948” podatkovni kraj=”1030″>”948″ podatkovni kraj=”972″>Iscedak iz bradaviceposebno ako je krvavo ili se javlja na samo jednu dojku.
- “1033” podatkovni kraj=”1082″>”1033″ podatkovni kraj=”1057″> Povlačenjem bradavice ili bol koji ne prolazi.
Važno je to naglasiti kvržice nisu uvijek znak raka dojke. One mogu biti i ciste, fibroadenomi ili druge benigne promene. Ipak, svaku novu ili sumnjivu promenu treba proveriti kod lekara specijaliste.
Kada ići na prvo ispitivanje dojke?
Preporučuje se da sve žene budu prve”1345″ podatkovni kraj=”1391″> Ultrazvuk grudi počinjen nakon 25 godinaa”1395″ podatkovni kraj=”1424″> mamografija od 40.svake dve godine – ili češće ako postoji porodična istorija bolesti. Žene koje imaju bližu srodnicu (majku, sestru) koja je obolela od raka dojke, trebalo bi da se jave na pregled ranije i redovno.
Rana dijagnoza povećava šanse za potpuno izlečenje, pa je ulaganje u redovne preglede zapravo ulaganje u sopstveno zdravlje.
Samopouzdanje dojke
Samopregled je jednostavan, ne traje duže od nekoliko minuta i najbolje ga je obavljati jednom mesečno, između sedmog i desetog dana menstrualnog ciklusa, kada su dojke najmanje osetljive.
Evo osnovnih koraka:
- “1997” podatkovni kraj=”2151″>”2000″ podatkovni kraj=”2151″>”2000″ podatkovni kraj=”2031″> Pogledajte grudi u ogledalu s podignutim i spuštenim rukama. Obratite pažnju na simetriju, promene u veličini, obliku, boji ili položaju bradavica.
- “2155” podatkovni kraj=”2326″>”2155″ podatkovni kraj=”2177″> Palpacija stojeći: Vrhovima prstiju pregledajte celu dojku u krugovima ili pravolinijski – počevši od spoljnog dela ka bradavici. Ne zaboravite ni regiju ispod pazuha.
- “2330” podatkovni kraj=”2446″>”2330″ podatkovni kraj=”2349″> Laž položaja: Ponovite isti pregled koji leži na leđima, sa jastukom ispod ramena i rukom podignutog iznad glave.
- “2450” podatkovni kraj=”2524″>”2450″ podatkovni kraj=”2474″>Proverite bradavice: Lagano ih pritisnite da proverite ima li iscetka.
Iako se rak dojke najčešće dijagnostikuje kod žena starijih od 50 godina, sve veći broj slučajeva javlja se i kod mlađih žena. Zbog toga je važno da već od srednjih dvadesetih godina žene steknu naviku samopregleda i odlaska na kontrole.
Briga o zdravlju dojki ne završava se posle porođaja ili u menopauzi – naprotiv, tada postaje još važnija. Zdravlje nije nešto što treba uzimati zdravo za gotovo. Pratite svoje telo, osluškujte ga i ne odlažite posetu lekaru.
Foto: freepik.com, arthouse studio / pexels, anastasiia goncharova / pexels