Fitnes je dugo bio sinonim za zdravlje, snagu i pozitivnu energiju. Međutim, u poslednjih nekoliko godina sve češće se govori o fenomenu poznatom kao pretjerano vježbanje – preterano vežbanje koje može doneti više štete nego koristi, kako telu, tako i psihi. Dok mnogi od nas veruju da je redovna fizička aktivnost ključ srećnog i zdravog života, preterivanje u vežbanju može dovesti do suprotnog efekta: osećaja tuge, nezadovoljstva i psihičke iscrpljenosti.
Jedan od razloga je pritisak savremenog društva da imamo savršeno telo ili da bude stalno u gornjem obliku. Instagram i društvene mreže svakodnevno od nas bombarduju slikama idealnih figura, savršenih trening rutina i neprekidne produktivnosti, što može podstaći osećaj da nikada nismo dovoljno dobri. Tako se vežbanje pretvara iz zdrave navike u opsesiju, gde broj sagorelih kalorija ili pređeni kilometri postaju jedini pokazatelj vrednosti. Preterano vežbanje odnosno pretjerano vježbanje može uzrokovati fizički zamor, povrede, a istovremeno i osećaj anksioznosti i depresije. Osobe koje se previše fokusiraju na fitnes rutinu često zanemaruju druge aspekte svog života, poput društvenih kontakata, hobija ili odmora, što dodatno utiče na njihovo raspoloženje i psihičku stabilnost.
Važno je razumjeti da fitnes ne bi trebalo da bude teret, već uživanje. Cilj treba da bude balans – slušanje svog tela i uma, i prilagođavanje treninga sopstvenim potrebama, a ne nametnutim standardima. Stručnjaci preporučuju da se trening kombinuje sa danima odmora, kao i da se prati sopstvena energija i raspoloženje. Upravo ta fleksibilnost i osluškivanje sebe mogu nam pomoći da fitnes bude izvor radosti i mentalnog zdravlja, a ne dodatni razlog za stres ili nezadovoljstvo. Umesto da jurimo savršeno telo, trebalo bi da težimo zdravlju i sreći – a to znači pronaći fitnes rutina koja nas ispunjava i ne iscrpljuje nas.
Foto: Instagram / @natali_nata_